1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Smisao i besmisao sankcija Rusiji

Zbog krize na Krimu, Zapad prijeti vlastima u Rusiji. Pominju se zabrane putovanja, blokiranje računa i bojkoti međunarodnih skupova. Međutim, sve je veći broj političara i stručnjaka koji sumnjaju u svrhu takvih poteza.

Premijeri zemalja članica Evropske unije odlučili su da ta organizacija zamrzne pregovore sa Rusijom o liberalizaciji viznog režima. Uz to, na istom samitu je dogovoren i niz mjera u slučaju da Rusija odbije da pregovara situaciji u Ukrajini, a jedna od tih mjera su i sankcije. Važno je napomenuti da su Amerikanci već odlučili da ljudima umiješanim u krizu na Krimu zabrane putovanja i blokiranju račune, a predsjednik Barak Obama takođe najavljuje sankcije ukoliko se kriza pogorša.

Kremlj već najavljuje sopstvene protivmjere: ruske vlasti razmišljaju o prekidu uzajamne inspekcije oružja.

Bojkot iz Njemačke

Po pisanju magazina „Spiegel“ Angela Merkel još uvijek razmišlja o učešću u planiranom samitu Grupe 8 u Sočiju. Ukoliko se na Krimu zaista održi planirani referendum o budućnosti tog poluostrva koga tamošnje vlasti najavljuju za 16. mart, njemačka kancelarka će bojkovati samit G8.

Krizni samit u Briselu: bespomoćna diplomatija?

Krizni samit u Briselu: bespomoćna diplomatija?

Mihael Fuks, zamjenik šefa poslaničke kluba vladajućih stranaka Unije (CDU/CSU) u njemačkom parlamentu, nastupio je kreativno, i u listu „Frankfurter rundschau“ predložio neuobičajeni vid sankcija: njegova ideja je da se Rusiji oduzme status domaćina Svjetskog prvenstva u fudbalu 2018. Doduše, političari iz redova njemačkih socijaldemokrata i Lijevih negativno ocjenjuju takvu „fudbalsku diplomatiju“.

Dakle, mnogi prizivaju sankcije, ali, istovremeno, sve veći broj posmatrača javno kritikuje takve planove. Čak i predsjednik parlamenta Evropske unije Martin Šulc (SPD) sumnja da će sankcije biti djelotvorne kao motivacija da se Putin dovede za pregovarački sto

„Sankcijice“

Potezi koje je Evropska unija trenutno povukla protiv Rusije su „blaži nego posljedice nedavnog referenduma o strancima u Švajcarskoj“ komentariše švajcarski list „Neue Zürcher Zeitung“. Zbog toga pojedini kritičari reagovanje EU nazivaju „sankcijicama“.

Nasuprot tome, ima i političara koji vjeruju da bi planirane sankcije mogle da dovedu do zaoštravanja krize. Gregor Gizi, šef poslaničkog kluba Lijevih u Bundestagu, smatra da takvi potezi neće imati nikakvo djejstvo, čak i ako se usmjere ka ruskoj privredi: „Na slabog partnera je možda moguće ostaviti utisak sankcijama, ali ne i na Rusiju. Oni imaju i Kinu na svojoj strani i to ne smijemo da potcijenimo“, izjavio je nedavno Gizi. „U tako teškoj situaciji možemo samo da se nadmećemo i da tražimo sankcije, a onda će Putin opet nečim zaprijetiti“, kaže Gizi, koji napominje da Evropska unije ne smije da zaboravi značaj ruskog gasa.

Bliske trgovačke veze sa Rusijom

Privrednici strahuju od zavrtanja ventila na gasovodima

Privrednici strahuju od zavrtanja ventila na gasovodima

Njemački privrednici zadovoljni su uzdržanim stavom Evropske unije: „Ispravno je kretati se u pravcu deeskalacije“, kaže Martin Vansleben, predsjednik njemačke Industrijske i privredne komore. „Mi ne komuniciramo samo sa Putinom i uskim krugom njegovih saradnika, već sa cijelom Rusijom“. Pored toga, Vansleben ukazuje da su sankcije, indirektno, već imale određeno djejstvo jer vrijednost ruske rublje opada, a isto važi i za kurseve na moskovskoj berzi.

U ovom trenutku, Njemačka ne bi smjela da zavede privredne sankcije, slažu se privrednici. Argumenti Vanslebena i njegovih saboraca imaju težinu: radi se o ulaganjima koja vrijede više milijardi dolara. U Rusiji posluje oko 6.000 njemačkih firmi i po procjenama stručnjaka, od njih zavisi oko 300.000 radnih mjesta. I bankarski sektor je tijesno isprepletan sa obje strane granice – naime, evropske banke učestvuju na ruskom tržištu sa 180 milijardi evra.

Opasnost po čistiju energiju

Komesar Evropske unije za energetiku Ginter Etinger još glasnije upozorava da ne treba produbljivati krizu. On tvrdi da će sankcije „uticati na krhki oporavak evropske privrede“ i apeluje na Brisel da pronađe alternative ruskom gasu. Ukoliko se to ne desi, planovi Njemačke da se okrene alternativnim izvorima energije biće ugroženi, jer ih je gotovo nemoguće sprovesti bez snabdijevanja gasom.

Građani Njemačke su po pitanju sankcija podijeljeni. U jednom nedavnom istraživanju, 45 odsto njih smatra da protiv vlasti u Moskvi treba uvesti sankcije, a 44 vjeruje suprotno. Međutim, ako se u pitanje uvrsti i opcija da li sankcije treba uvesti i po cijenu poskupljenja energije, protiv te mjere je 54 odsto ljudi.

Autori: Žanet Zajfert / Darko Janjević

Odgovorni urednik: Azer Slanjankić