1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Slučaj Jurišić: "Isfabrikovan proces"

Od 22. do 24. septembra u Beogradu se održava pretres u predmetu Ilija Jurišić. Tužilaštvo, prema priznanju zamjenika tužioca, ne posjeduje dokument na osnovu kojeg je Jurišić osuđen na 12 godina zatvora.

default

Ilija Jurišić

Pred Apelacionim sudom u Beogradu od 22. do 24. septembra biće saslušani novi svjedoci i predočeni novi dokazi u slučaju Ilije Jurišića, koji je nepravomoćno osuđen na 12 godina zatvora zbog napada na kolonu JNA u Tuzli 1992. godine. Jurišić se već tri godine nalazi u zatvoru u Srbiji a tek od prošle godine je na zvaničnom izdržavanju kazne. Nakon slučaja Ganić pred sudom u Londonu, zamjenik tužioca za ratne zločine Srbije priznao je da ne postoji pisani dokument sporazuma na osnovu kojeg je osuđen Ilija Jurišić, čime je indirektno priznao da je u pitanju politički, a ne pravni proces. Zato ambasador BiH u Srbiji očekuje oslobađajuću presudu.

„U međuvremenu je utvrđeno da glavni dokaz koji je teretio Jurišića jeste sporazum navodno potpisan između Alije Izetbegovića i Slobodana Miloševića u maju 1992. Taj sporazum nikada nije prezentiran na sudu, nego se pojavio svjedok Tužilaštva Srbije koji je tvrdio da je sporazum potpisan i da ga je on vidio. Dakle, Jurišić je osuđen na osnovu nečega što ne postoji u spisu. Zahvaljujući slučaju Ganić, naknadno je utvrđeno da sporazum nije ni potpisan, jer se Srbija opet pozivala na njega i u ovom procesu. Sastanak je održan ali sporazum nikada nije bio potpisan, i to je priznao zamjenik tužioca Srbije, Milan Petrović u Londonu. On je bio tužilac i u Jurišićevom prvostepenom postupku, kada je tvrdio da je sporazum potpisan. Negirao je sam sebe u Londonu, i to je glavni adut odbrane Ilije Jurišića u apelacionom postupku“, pojasnio je Arnaut.

Zahtjev za monitoring suđenja

Upravo zbog navedenih novina u dokazima Helsinški odbor za ljudska prava iz Srbije i Fondacija „Istina pravda pomirenje" iz Tuzle, zatražili su prošle nedjelje monitoring suđenja. Predsjednica Helsinškog odbora Sonja Biserko za Dojče Vele kaže da je veoma važno da ovo suđenje bude urađeno profesionalno.

Kosovo, Sonja Biserko - Besuch

Dugogodišnja predsjednica Helsinškog odbora Srbije Sonja Biserko (u sredini)

„Jurišić i Ganić su, rekla bih, dva isfabrikovana slučaja koji treba da posluže za to da se pokaže srpskoj javnosti da su Bošnjaci zapravo počeli oružani konflikt sa JNA i to tako stoji i u zahtjevu za ekstradiciju Ejupa Ganića sudu u Londonu. Veoma je važno da novo saslušavanje Ilije Jurišića, 22, 23 i 24. septembra bude urađeno profesionalno, odnosno da beogradski sud uvaži činjenice koje su sada javnosti ogoljene i oslobodi tog čovjeka koji već skoro tri godine sjedi u zatvoru bez ikakvih valjanih dokaza. To bi bio jedan gest prema BiH, s obzirom na niz propusta i niz pogrešnih interpretacija koje su vezane za devedesete posebno kada je u pitanju JNA", rekla je Biserko.

Ilija Jurišić uhapšen je na beogradskom aerodromu 11. maja 2007. godine. Vijeće za ratne zločine Okružnog suda u Beogradu izreklo mu je 28. septembra 2009. godine nepravomoćnu presudu kojom je osuđen za krivično djelo upotrebe nedozvoljenih sredstava borbe. Jurišić je osuđen jer je, kao dežurni starješina u Operativnom štabu Centra službi bezbjednosti (CSB) Tuzla, prilikom povlačenja brigade Jugoslavenske narodne armije (JNA) izdao naredbu za napad na nju. Prema optužnici, tada je ubijen najmanje 51 pripadnik JNA, a ranjeno ih je oko 50. Jurišić je naredbu, navodno, izdao nakon što ju je primio od Muhameda Bajrića, načelnika CSB-a Tuzla. Suđenje je imalo niz nepravilnosti, počev od mjenjanja broja poginulih (u početku je bilo navedeno oko 90 ubijenih), preko činjenice da je optužnica podignuta prije završetka istrage, pa do spiska svjedoka na kojima su bili navedeni i mrtvi ljudi ili oštećeni kojima su poginuli najbliži na drugim ratištima, a ne u Tuzli tog maja 1992. godine, navodi se u monitoringu fondacije "Istina pravda pomirenje".

Ogoljena notorna laž

Prema mišljenju Sonje Biserko, Srbija je iskoristila dva slučaja, Dobrovoljačku i Tuzlansku kolonu, gdje nije bilo do kraja svima jasno šta se desilo, kako bi revidirala početak rata.

„To je neka vrsta revizije. Cio taj pokušaj se uklapa u opšti narativ u Srbiji ili interpretaciju koja je vezana za to vrijeme, a to je da su sve strane manje više jednako odgovorne i ovo je trebalo da posluži za tu tezu koja je vrlo duboka i na nekim način je već cementirana“, rekla je Biserko.

Pild.jpg

Demonstranti u Tuzli 29.09.2009

Slučajem Jurišić i Ganić, ionako krhki odnosi Srbije i BiH ozbiljno su narušeni. Zato oba sagovornika, i ambasador BiH i predsjednica Helsinškog odbora, smatraju da je ovo ključan trenutak kada bi Srbija trebala da pokaže da je spremna da raskrsti sa prošlošću.

„Beograd mora da pokaže da je spreman i voljan da nekim stvarima pristupi iz sasvim drugog ugla i nekako popravi tu sliku o sebi koju je ovog ljeta na vrlo dramatičan način pokazao u najnegativnijem svjetlu u Srbiji, Londonu i pred Međunarodnim sudom pravde. Ti događaji su zapravo ogolili tu laž koja je korišćena svih ovih godina i koja je postala na neki način notorna ali se u našoj javnosti tretira kao istina. Dio međunardne zajednice vrlo je ozlovoljen ovim ponašanjem u vezi sa rezolucijom s obzirom na sve ponude koje su bile na stolu odmah nakon mišljenja Međunarodnog suda pravde. Srbija nije pokazala dobru volju da neke stvari anticipira i izbjegne . Ovo je sudaranje sa svijetom na način način koji nije bio potreban“, rekla je Biserko.

U pitanju kredibilitet Srbije

Srbija je u slučaju Ganić ozbiljno ugrozila svoj kredibilitet u spoljnoj politici, jer je vodila otvorenu političku trgovinu o čemu je pisala nekolicina medija u zemlji do kojih su došla dokumenta o pregovorima. Za cijelo to vrijeme vlast je tvrdila da je pravosuđe u zemlji nezavisno i da nema uticaja politike na njegov rad. Istovremeno u zahtjevu za ekstradiciju priznala je da je u vrijeme kada se desio zločin u Dobrovoljačkoj, bila u međunarodnom sukobu.

„Ovdje nije samo u pitanju odnos BiH i Srbije nego i kredibilitet Srbije za ulazak u EU, tu je pitanje i pravosuđa i odnos pravosuđa i politike, gdje su stavovi EU vrlo jasni. Nadam se da će pitanje Ilije Jurišića biti čisto pravno, a u tom slučaju to je isključivo oslobađajuća presuda za njega. Ovi procesi su opterećivali odnose BiH i Srbije i nadam se da ćemo nakon ovoga ući u jednu potpuno drugu fazu, imamo niz stvari gdje možemo zajedno nastupati bilo politički, bilo ekonomski ili kulturno. Da nastavimo gdje smo davno stali“, rekao je Arnaut.

Ilija Jurišić se, prema riječima ambasadora BiH koji ga je posjetio prije desetak dana, osjeća dobro, vjeruje da je pravda na njegovoj strani i očekuje oslobađajuću presudu.

Autor: Žarka Radoja, Beograd

Odg. urednik: Jasmina Rose

Preporuka redakcije