1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Slučaj deportacije BH-izbjeglica pred sudom u Strazburu?

Crna Gora nespremna da se suoči sa ratnim zločinima Relevantna dokumentacija o ovom zločinu iz crnogorske Skupštine jeuništena, a MUP Crne Gore, koji je u maju 1992. godine vodio ovu akciju, kojoj je stradalo najmanje stotinu gradjana Bosne i Hercegovine, i dalje se ne oglašava.

Do sada je protiv države Crne Gore podnijeto 15, a imamo u planu da podnesemo jos 25 tužbi, saopšteno je iz podgoričke Advokatske kancelarije “Prelevic”, koja zastupa porodice deportovanih gradjana Bosne i Hercegovine.

Navodi se i da dosadašnji odštetni zahtjevi premašuju 20 miliona eura, te da se prva sudjenja očekuju u martu.

Napominjući da se ovim predmetom bavi i državna tužiteljica Vesna Medeica, crnogorski premijer Milo Djukanović je rekao da je još rano da se presudi da li Crna Gora duguje satisfakciju porodicama ubijenih gradjana Bosne I Hercegovine.

“Tek kada državni tužilac sagleda pravnu zasnovanost tih zahtjeva, onda ćemo biti u prilici zaista da razgovaramo o tome. Mislim, dakle, da bi u ovom trenutku izricanje bilo kakvih procjena na tu temu bilo veoma preuranjeno i da bi bilo, da kazem, prihvatanje odgovornosti i prihvatanje neke obaveze u ime Crne Gore za koju ja ne mislim da je primarno nadlezna Vlada niti predsjednik Vlade, već postoje druga mjesta u sistemu i druge nadlžne institucije, koje treba da se oko toga opredjele”.

Nije, dakle, lako danas Djukanoviću, jer je upravo on bio crnogorski premijer i 1992. godine, a policija Crne Gore je hapsila i izručivala Karadjićevim snagama bosansko-hercegovacke izbjeglice koje su spas od ratnog vihora potražile u susjednoj Crnoj Gori.

Medjutim, koliko god to bilo bolno, obaveza je Djukanovića, ukoliko želi da se današnja Crna Gora razlikuje od one ratne, s početka devedesetih, da doprinese otkrivanju pune istine o ovom slučaju, kojeg je i Haški tribunal okvalificirao kao “ratni zločin i teško kršenje medjunarodnog humanitarnog prava”.

“Činjenica je da već 13 godina ništa nije uradjeno da se ovaj zločin rasvijetli”, kaže direktor Centra za ljudska prava Univerziteta Crne Gore dr Nebojša Vučinić i ističe:

“Ako se bude suviše odugovlačilo i ako se ne preduzmu odgovarajuće mjere na unutrašnjem planu, oštećene strane će moći da se žale i Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu. U interesu je Crne Gore da se sa tim ljudima, sa preživjelim ili njihovim nasljednicima, nadje neko prijateljsko poravnanje”

.

On dodaje da je obaveza Crne Gore da kazni nalogodavce i izvršioce deportacije, te ocjenjuje nerazumnim uništavanje dokumentacije u državnim institucijama o ovom zločinu.

“To nije relevantno za ova medjunarodna sudska i druga tijela koja se bave ljudskim pravima sto je neko unistio ili sakrio dokumentaciju. To je samo jedna pretpostavka u prilog odgovornosti drzave za te aktivnosti”. Kaže Vučinić