1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Slučaj „Škorpioni“: Zločinac ili „krunski svjedok“?

Jovan Mirilo tvrdi da je jedan od onih koji su „razotkrili zločin u Srebrenici“ i „Škorpione“. Austrijski MUP, međutim, sumnja kako bi i on sam mogao biti bivši pripadnik „Škorpiona“ te mu je odbio dati azil.

Isječak iz video-zapisa ubijanja mladića iz Srebrenice

Isječak iz video-zapisa ubijanja mladića iz Srebrenice

Jovan Mirilo kaže da se u potragu za video-zapisom, na kom su zabilježena ubistva u okolini Srebrenice, dao nakon što je na televiziji, a u funkciji državnog službenika,

Beč - Prater i katedrala Sv. Stjepana

Mirilo s porodicom živi u Beču

prepoznao jednog od počinioca ovih zločina. Uz pomoć prijatelja koji je, kako je Mirilo objasnio austrijskom državnom radio-programu, posjedovao ovaj video-zapis, Mirilo ga je dostavio Human Rights Watch-u u Srbiji, a onda se kaseta kao dokazni materijal našla u Den Haagu. Nakon što je zapis i objavljen, Mirilu i njegovoj porodici u Srbiji je prijećeno smrću, pa je Mirilo tako u 2005. u Austriji zatražio politički azil.

Zbog dostavljanja dokaznog materijala sudu u Hagu Jovan Mirilo je u Austriji u međuvremenu i nagrađivan, a za nagradu „Bruno Kreisky“, koja se, između ostalog, dodjeljuje i borcima za ljudska prava, nominovao ga je austrijski Amnesty International.

„Nemam šanse da preživim ako me pošalju natrag u Srbiju“

Ministarstvo unutrašnjih poslova Austrije odbilo je, međutim, Mirilov zahtjev za azil, a njegovo isporučenje vlastima u Srbiji, koje mu sada prijeti, ravno je, kaže Mirilo, smrtnoj presudi. Naime, mediji na njemačkom govornom području pišu da je u Srbiji na Mirilovu glavu raspisana nagrada od strane porodice jednog od pripadnika „Škorpiona“ u iznosu od 50.000 eura.

„Zapravo sam potpuno siguran da nemam nikakve šanse da preživim. Čovjek koji je u ratu bio najopasniji od svih, danas je prvi čovjek policije u Sremu, gdje ja živim“, kaže Mirilo i dodaje kako je i današnji ministar unutrašnjih poslova Srbije „bivši Miloševićev čovjek“. Mirilo navodi i kako je brat čovjeka koji je posjedovao video-zapis izbačen iz Holandije, kako je odmah nakon toga u Srbiji ubijen, te kako je to ubistvo, tvrdi Mirilo, bilo poručeno.

Sumnjiva Mirilova tetovaža škorpiona

Austrijsko Ministarstvo unutrašnjih poslova i Savezni ured za pitanja azila obrazlažu sa druge strane da je Mirilov udio u akciji dostave video-zapisa sudu u Den Haagu zapravo nejasan. Ured takođe izražava sumnju kako bi i sam Mirilo mogao biti bivši pripadnik jedinice „Škorpioni“, koja je počinila zločine u okolini Srebrenice. Dokaz za to,

Škorpion

Mirilo ima istetoviranog škorpiona na trbuhu

Ured za azil nalazi i u tetovaži škorpiona koju Jovan Mirilo nosi na trbuhu, a koja je, navodno, zaštitni znak pripadnika ove zloglasne jedinice. Jovan Mirilo o tome kaže: „Ta tetovaža je stara preko 20 godina. Pa i svaka deseta tetovaža u Austriji je takođe škorpion. Ja sam se uvijek protivio oružanim sukobima, iz vojske sam otpušten 1989. i u ratu nisam proveo niti jedan jedini sat“, kaže Jovan Mirilo.

Amnesty International ubijeđen da je Mirilo nevin

Generalni sekretar Amnesty International-a Austrije, Heinz Patzelt, kaže kako ne postoji nikakva sumnja da je Mirilo zaista doprinio „otkrivanju zločina u Srebrenici“, te da mu u Srbiji zaista prijeti životna opasnost. „Srbija je zemlja na prekretnici, ogromni zločini iz prošlosti tek se počinju prerađivati. Polaziti od toga da je u Srbiji na snazi pravna država i vjerovati policiji bilo bi neopisivo naivno. U posebnoj su opasnosti ljudi koji su bili protiv režima i niko u Srbiji ne može garantovati da su oni danas sigurni od napada Škorpiona ili Crvenih Beretki“, kaže Patzelt i dodaje kako sa Mirilom nije proveo cijeli život i kako „ne može znati šta je Mirilo sve u životu radio“, ali kako je siguran da je Mirilo čovjek koji je skupio dovoljno hrabrosti „da u pravom trenutku uradi pravu stvar“.

Mirilova advokatica Nadja Lorenz kaže da će na odbijenicu zahtjeva za azil uložiti žalbu, ali će zadnju riječ u ovom slučaju imati Savezni ured za pitanja azila.

Autor: Emir Numanović

Odg. urednica: Marina Martinović