1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Slovenija: Za krizu krivo socijalističko nasljeđe?!

Romi kradu i prose. Ko stoji iza toga? Mafija? Ili je to strategija preživljavanja stalno nezaposlenih? Štampa na njemačkom piše i o Sloveniji i navodi "socijalističko nasljeđe" kao razlog za loše upravljanje bankama.

Neue Zuercher Zeitung piše: "Slovenački bankarski sektor je poseban slučaj u istoriji EU. S obzirom da se mlada država Slovenija, nakon proglašenja nezavisnosti 1991, nije željela riješiti svojih bankarskih učešća, u finansijskoj branši bivše jugoslovenske republike ostalo je u većoj mjeri socijalističko ustrojstvo. Tako su tri najveće banke alpske Republike Slovenije pod kontrolom države. To su Nova ljubljanska banka, Nova kreditna banka Maribor i Abanka Vipa. Finansijska kriza i presušivanje dotoka novca iz inostranstva pokazali su sve nedostatke sistema sa socijalističkom prošlošću. Do izražaja nije došla samo slaba menadžerska sposobnost vodećih ljudi u državnim bankama već i politički motivirani šahovski potezi u vodećim gremijima. Pokazalo se i da krediti nisu odobravani prema ekonomskim kriterijima. Nakon krize koja je uslijedila zbog prenapuhanih cijena nekretnina problematični krediti su se pokazali kao omča oko vrata. Preduzeća ne mogu doći više do kredita. Kriza nije puno promijenila strukturu bankarskog sektora. 50 posto banaka u Sloveniji je pod kontrolom države, učešće stranih banaka je 30 posto.

Sada bi tzv. truli krediti trebali biti premješteni u "Bad bank" a onda će se za državne banke tražiti privatni kupci. Ali strategija privatizacije radi se sa pola srca. Vlada svoje učešće u bankama smatra važnom investicijom. U cijelom procesu želi se samo djelimično povući i insistira na minoritetnom pravu veta na odluke. Za potpuno povlačenje države iz bankarskog sektora u Sloveniji još ne postoji većina, uprkos mizernom učinku države u ulozi upravitelja nad bankama", piše Neue Zuercher Zeitung .

Romi: Lažni kraljevi

Tageszeitung iz Berlina piše: U Mađarskoj, Slovačkoj ili Bugarskoj je kriminal među Romima dežurna tema. Sada se ova tema uselila i u njemačke štampane medije. Pri tome u reportažama nastaje slika velike, tajne organizacije, koja je u službi malog broja ljudi koje opskrbljuje novcem prikupljenim prostitucijom, prošenjem ili krađom. Rumunija je dobila niz pravnih upita sa Zapada prije svega iz Francuske i sada treba da pronađe organizatore bandi koje kradu po Evropi. Rezultata skoro da nema.

U pravilu tu se najčešće radi o siromašnim porodicama, koje prose skupa sa djecom. Ako postoji podvođač, to je onda brat ili zet. Nekom paru koji je dobro prošao uspjelo je da se smjesti u neku trošnu kuću u Rimu ili Lionu i dovodi sestrinu ili snahinu djecu. Tom paru se možda sve to tako dopadne da odluči da ga ta djeca izdržavaju. Tako je trivijalna da ne kažemo familijarna mustra organizovane trgovine ljudima kada su u pitanju Romi, koji su izvedeni pred sud i osuđeni. U jednom predmetu radilo se o Londonu, gdje je velika grupa djece sistematski išla u krađu, drugi slučaj vodio je u Beč, gdje je jedna familija ciljano dovodila hendikepiranu ili osakaćenu djecu iz Rumunije i slala ih na ulice da prose.

Ukraine Kiew Roma Camp

Romi svoju djecu porodično šalju da prose

Romi sve rade porodično. Žive, putuju, obavljaju poslove, naseljavaju prostore. I kada kradu rade to kao familija. Naravno da sve to otežava istragu. I u slučaju Londona i Beča istražitelji su morali zaviriti duboko u porodične i komšijske veze. Ko je od koga bio ovisan? Ko je kome plaćao i zašto? Istražitelji su mukotrpno dolazili do podataka jer nije bilo bankovnih računa, koji mogu da pokažu tokove novca. Tako se ispostavilo da je recimo tetka djeteta koje je onako jadno prosilo na ulici bila čuvarka koja je sakupljala plijen. Ali hijerarhijski postavljene kriminalne strukture naređivanja i poslušnosti kod Roma ne postoje. Onaj ko želi da razumije ponašanje siromašnih Roma i njihovih seoba ne mora biti kriminolog niti se udubljivati u etnologiju. Dovoljno je da sam razmisli kako bi živio da nema novac, posao ni stan. Pošto to nije nimalo lijepa pomisao, onaj ko ne mora, s njom se nerado suočava", zaključuje Tageszeitung iz Berlina.

Autorka: Jasmina Rose

Odgovorni urednik: Svetozar Savić