1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Slovenija opet prijeti Hrvatskoj

Bundeswehr bi se do jeseni trebao u potpunosti povući iz BiH. Tisak na njemačkom jeziku piše i o sporu Slovenije i Hrvatske oko štediša Ljubljanske banke i najavama Ljubljane da će blokirati članstvo Hrvatske u EU.

Spiegel Online donosi članak u kojemu pojašnjava da bi se i posljednja tri vojnika Bundeswehra trebala najkasnije do 15. studenog vratiti kući u Njemačku. To su, pojašnjava Spiegel, u jednom pismu predsjedateljima frakcija u Bundestagu priopćili ministar vanjskih poslova Guido Westerwelle (FDP) i ministar obrane Thomas de Maiziere (CDU).

Njemački vojnik pred vozilom na kojem stoji EUFOR

17 godina su vojnici Bundeswehra u BiH

"Ta 17-godišnja misija je bila najduža, najopasnija i najveća misija Bundeswehra", napominje Spiegel i dodaje da je u pismu Westerwellea i de Maizierea riječ o unutarnjopolitičkoj situaciji u BiH koja nije zadovoljavajuća, ali da su domaće snage ipak proteklih godina uvijek bile u stanju da jamče sigurnost u zemlji. Tako da je potreba za stranom vojnom prisutnosti postala sve manja, navodi se u pismu, a prenosi Spiegel. "SPD-ov obrambeni stručnjak Rainer Arnold je odluku o povlačenju ocijenio kao već odavno potreban korak. Političar Zelenih Omid Nouripour je naprotiv saveznoj vladi predbacio da, obzirom na nestabilnu sigurnosnu situaciju na Balkanu, djeluje prebrzo. 'Samo se mogu nadati da će se pokazati da je savezna vlada u pravu, i da misija više nije potrebna', kazao je Nouripour", prenosi Spiegel Online.

Slične reakcije donosi i Welt online, odnosno kritike nekadašnjeg visokog predstavnika u BiH i njemačkog političara, Christiana Schwarz-Schillinga. On je, naime, potpuno povlačenje Bundewehra kritizirao kao "preuranjeno" i ocijenio da se pismo, koje su uputili Westerwelle i de Maiziere, ne temelji na "pravoj analizi". Schwarz-Schilling dodaje da je njemačka vlada time Bosni i Hercegovini poručila: radite sad sve lijepo sami. "No, hoće li taj signal u jednom relativno kaotičnom stanju moći predstavljati doprinos stabilizaciji regije, u to postoji sumnja, kazao je Schwarz-Schilling", piše Welt online.

Slovenija ne želi odustati od oružja EU-blokade

"Već više od dvadeset godina između Slovenije i Hrvatske tinja sukob oko jedne banke koja više ne postoji", piše u svome izdanju od srijede (25.7.) Neue Zürcher Zeitung (NZZ). List u članku pod naslovom "Slovenija prijeti Hrvatskoj u sporu oko banke koja je bankrotirala" pojašnjava da se radi o Ljubljanskoj banci (LB), koja je "1991. u sklopu ratnog raspada Jugoslavije također propala." NZZ napominje da tisuće bivših štediša LB-a još uvijek čekaju na ukupno višemilijunsku isplatu svoje ušteđevine s kamatama.

Zastave EU, Slovenije i Hrvatske

Nije to prvi put da Slovenija pokušava blokirati daljnji put Hrvatske prema EU-u

"U biti je neočekivano ovih dana u fokus ponovno došao kompleksni sukob bilateralnih odnosa dviju susjednih država. Tako je slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec proteklog vikenda u jednom novinskom intervjuu kazao da postoji realna mogućnost da Slovenija neće ratificirati ugovor u pristupu Hrvatske Europskoj uniji dok god Hrvatska ne ispruži ruku pomirenja za sporazumno rješenje svađe oko LB-a. Iznenadno ta prijetnja dolazi stoga, jer su se te dvije države još sredinom ovog mjeseca dogovorile da svađu riješe pomoću gremija sastavljenog od dva stručnjaka. Planirano je da tim, koji se sastoji od jednog slovenskog i jednog hrvatskog financijskog stručnjaka, vladama ponudi kompromisno rješenje. No, to što je Ljubljana i prije predstavljanja rješenja pooštrila svoj nastup, svakako ima veze s tim da je hrvatska vlada podupirala dvije domaće banke u njihovim nastojanjima da upute tužbu protiv Ljubljanske banke i njezine nasljednice Nove Ljubljanske banke (NLB), koju kontrolira država. Nepovjerenje je veliko, a brzo rješenje spora nije na vidiku." - piše NZZ.

List dodaje da je hrvatska ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić u ponedjeljak (23.07.) na sastanku  ministara vanjskih poslova EU zahtijevala da se ratifikacija ugovora o pristupanju Uniji striktno odvoji od spora oko LB-a, njezin kolega Erjavec je tom istom prigodom istaknuo kako smatra da je rješenje toga sukoba uvjet za članstvo Hrvatske u Europskoj uniji. "Ljubljana je već jednom dokazala da je itekako spremna da jugoslavenske stare brige donese sa sobom u EU", piše NZZ osvrćući se pritom na blokadu Slovenije u pristupnim pregovorima Hrvatske s EU-om zbog Piranskog zaljeva. Ovaj švicarski list napominje da se taj potez Ljubljane tada u Bruxellesu nije cijenio, ali da unatoč tome "Slovenija izgleda pri svojoj politici prema susjedima i dalje ne želi odustati od oružja EU-blokade."

Iza prijetnji je pokušaj skretanja pozornosti s problema NLB-a

Zastave EU i Hrvatske

Slovenija spremna blokirati ratifikaciju pristupnog ugovora Hrvatske s EU-om

Austrijski Wirtschaftsblatt prenosi da je Europska unija još uvijek neutralna kad je u pitanju spor oko LB-a: "To je bilateralna stvar, poručeno je iz Europske komisije. No za očekivati je da će se Bruxelles ipak morati umiješati i Sloveniju privoliti na ustupke. Hrvatska javnost, međutim, pretpostavlja da se iza slovenskih prijetnji krije pokušaj da se skrene pozornost od problema NLB-a. Banka za vratom ima tri milijarde eura kredita koje nije u stanju otplatiti i koja je nakon brojnih kapitalizacija u potrazi za kupcem - dosad bez uspjeha."

Standard se također osvrće na probleme Nove i bivše Ljubljanske banke i potraživanja štediša iz bivših jugoslavenskih republika. Taj austrijski list napominje da u Sloveniji postoji i razumijevanje za te ljude koji ne uspijevaju dobiti svoj novac koji su godinama štedjeli: "'Bilo bi moralno prikladno i ekonomski razumno da su se potraživanja priznala', kaže primjerice bivši slovenski ministar gospodarstva Jože Mencinger. Ni ekonomist Jože Damijan ne razumije zašto je ušteđevina u LB-u isplaćena Slovencima, ali ne i Hrvatima. 'Štediše su štediše. Da se to prije dvadeset godina riješilo, odnosi između dvije države bi danas bili puno bolji', kazao je za Standard."

Autorica: Marina Martinović

Odgovorna urednica: Zorica Ilić