Slovenci za arbitražni sporazum

Prvi je rezultat referenduma pozdravio predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso. On je izjašnjavanje većine slovenskih građana za Arbitražu, oko koje su dogovor ranije postigli vlade Hrvatske i Slovenije ocijenio, „važnim korakom naprijed“. Barroso je naglasio kako Europska komisija i Europska unija sada očekuju konačni dogovor i rješenje ovog prijepora. „Rješavanje ovog bilateralnog pitanja važan je znak za regiju i za odnose između Slovenije i Hrvatske“, stoji među ostalim u priopćenju predsjednika Europske komije Barrosa.

Bruxelles je čuo i prijetnje slovenske oporbe

Dok se čeka na ostale reakcije visokih dužnosnika, Europskih institucija i zemalja članica, u Bruxellesu nisu rijetki oni koji su ovako tijesnim rezultatom ipak ostali zabrinuti. Dok jedni analitičari smatraju da je niska stopa odaziva birača pogodovala tijesnom rezultatu, drugi su mišljenja da je Slovencima dojadilo političko prepucavanje vlade i oporbe u Ljubljani oko Hrvatske. Ukazuje se i na prijetnje slovenske oporbe kako neće dopustiti završetak pregovora, odnosno da neće podržati kasnije ratifikaciju pristupnog sporazuma, za čije je usvajanje u slovenskom parlamentu većina od dvije trećine svih glasova zastupnika.

Slovenija je jučer na referendumu riskirala mnogo. Od 2004. godine od kada je ušla u EU, Slovenija je bila čvrsti saveznik za cijelu regiju. Tijekom svojeg predsjedništva 2007. godine, Slovenija je radila na ukidanju viza, ali jučerašnji referendum mogao je sve to zaustaviti i baciti u zaborav. Negativan ishod referenduma o Arbitražnom sporazumu o rješavanju pitanja granice na moru s Hrvatskom mogao je ostaviti Hrvatsku u neodređenoj situaciji, a ostatak regije daleko od svojeg odredišta – članstva u Europskoj unjiji. Slovensko ‘ne' bio bi izravan pogodak za sve one koje sumnjaju u daljnje proširenje Europske unije.

Slovenski birači imali u svojim rukama budućnost proširenja EU-a

Rezultat je bio otvoren, a ishod vrlo tijesan. Ostvarenim rezultatom Slovenija je ipak prošla kroz iglene uši ispit zrelosti. U igri nisu bili samo dobrosusjedski odnosi s Hrvatskom već i pitanje u kojem smjeru će krenuti Slovenija, ne samo oko svoje vanjske politike i politike prema zapadnom Balkanu, već i oko pitanja proširenja, jer daljnja blokada Hrvatske samo bi još više odgodila ionako već do najmanje 2020. godine pomaknuto primanje u članstvo novih zemalja. Jedini izuzetak je još Hrvatska koja računa sa članstvom u 2012.godini. Na kraju, nije pretjerano kazati da je sve, pa možda i budućnost cijele regije, u nedjelju doslovno bila u rukama slovenskih birača.

Autor: Alen Legović

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić