1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Slovenci i referendum o Hrvatskoj

Slovenski Državni zbor je jučer (18.02.) poslije podne prihvatio izjavu u kojoj se navodi da je Slovenija pri proglašenju samostalnosti imala izlaz na otvoreno more. Hrvatska izjavu parlamenta odbacuje kao neistinitu.

granični prijelaz između Hrvatske i Slovenije kod Bregane

Za Hrvatsku još uvijek tu započinje neki drugi svijet - granični prijelaz između Hrvatske i Slovenije kod Bregane

Izjava o zaštiti slovenskih nacionalnih interesa trebala je zadovoljiti sve slovenske parlamentarne stranke kako bi se izbjegao referendum o hrvatskom članstvu u NATO-u, a zbog čega službenoj Ljubljani stižu kritike sa svih strana. Protiv je bila Slovenska nacionalna stranka Zmage Jelinčiča a izvan-parlamentarna Stranka slovenskog naroda poručila je kako ne odustaje, pa od sutra počinje teći 35-dnevni rok za prikupljanje 40 tisuća potpisa, potrebnih za odluku Državnog zbora o referendumskom očitovanju građana.

Premijer Borut Pahor vjeruje kako će inicijativa propasti, jer su Izjavom dovoljno naglašeni slovenski nacionalni interesi.

Hrvatska odbacuje izjavu

Glasnogovornik hrvatske diplomacije Mario Dragun pojasnio je zašto je Izjava neprihvatljiva: „Ovakva izjava opovrgava navode slovenske strane kako je republika Hrvatska ta koja prejudicira granicu sa Slovenijom. Također, ta izjava predstavlja kršenje stanja državne granice, kakva je bila na 25. lipnja 1989. godine, kao i temeljnih dokumenata obiju država, usvojenih na dan njihova osamostaljenja, te Brijunske izjave o izbjegavanje incidenata, na koju se poziva.“

Piran

Piran, mali ribarski gradić na moru - iza idlilče se vodi pravi diplomatski rat

I, kakav se rasplet nakon svega može dogoditi?

Prema prvom scenariju, Slovenska pučka stranka može odustati od inicijative za referendum u bilo kojemu trenutku 35-dnevnog roka za prikupljanje potpisa. Premijer Borut Pahor najavio je razgovor s čelnicima nacionalističkih stranaka kako bi ih odgovorio od zahtjeva za referendumom, ali poznavatelji slovenskih prilika ne vjeruju u takav rasplet. Jer, podsjećaju, tenzije što su ih podigle parlamentarne stranke sada samo održavaju ekstremisti.

Drugi je mogući rasplet da nakon molbi vladajuće koalicije građanima da ne potpisuju inicijativu, organizatori ne uspiju prikupiti dovoljan broj potpisa. Državni bi zbor u tom slučaju konstatirao tu činjenicu, a predsjednik Danilo Turk mogao bi potpisati Protokol o pristupanju Hrvatske NATO-u i poslati ga u Washington.

Treći i, po Hrvatsku najgori ishod, bio bi raspisivanje referenduma i odgoda njenog ulaska u Sjevernoatlantski savez na neodređeno vrijeme.

Hrvatska pritisnuta uza zid

Dok se slovenski politički vrh sada trudi uvjeriti NATO i Uniju kako oni nisu remetilački faktor u slaganju nove političko-sigurnosne karte svijeta, Hrvatska tek može konstatirati kako iznesena stajališta slovenskog parlamenta ne ostavljaju prostor za rješavanje hrvatsko-slovenskog graničnog prijepora kroz konstruktivni dijalog, a time potvrđuju i opravdanost njenih nastojanja da se sporna granična pitanja riješe pred Međunarodnim sudom pravde u Haagu.

Karta Hrvatske i zvijezde EU-a

EU, NATO - Slovenija koči gdje može, Hrvatska se samo može nadati pomoći drugih

Slovenski političari građane odgovaraju od potpisivanja inicijative za referendum otvorenim priznanjem kako će im to štetiti u blokadi hrvatskih pregovora s Unijom. Tako njihov euro-paralmentarac Jelko Kacin poziva da se „spriječe ucjene jedne parastranačke udruge koja ne ide u korist Slovenije, njezinih građana i njezina gospodarstva“.

U pokušajima da se dokuče razlozi slovenske tvrdokornosti da se graničnim pitanjem blokira članstvo Hrvatske u Uniji, počelo se govoriti kako je u pozadini želja slovenske politike da se koparska luka pretvori u glavni europski most prema Mediteranu i dalje svjetskim morima. Privlačnost svoje ponude potencijalnim korisnicima Slovenci žele povećati pravom izlaska na otvoreno more i slobodne plovidbe do Kopra, što, i po priznanju ino-ministra Samuela Žbogara, Hrvatska nikada nije ometala. Ili je i sada riječ tek o još jednom u nizu pokušaja opravdanja presedana u međunarodnim odnosima?

Preporuka redakcije