Slovenci - balkanski Nijemci

Slovenija ove godine slavi 25 godina neovisnosti, što je listu Bayernkurier bio povod za intervju s veleposlanicom Slovenije u Njemačkoj Martom Kos Marko. Osvrćući se na 1991. i relativno kratke sukobe s Jugoslavenskom narodnom armijom (JNA), odnosno s "kratkim napadom na Sloveniju, u kojem su dominirali Srbi", kako piše Bayernkurier, veleposlanica Kos Marko govori da je Slovenija i nakon toga "ustvari uvijek imala dobre odnose sa Srbijom, možda i zbog toga što nemamo tako veliku srpsku manjinu u zemlji - poput Hrvatske." A ni šteta kao ni broj žrtava nije bio tako veliki, dodaje ona, kao što je to bio slučaj u Bosni i Hercegovini, "gdje je stradalo više od 100.000 ljudi."

Najveće dostignuće Balkana: pozitivno improviziranje

Na pitanje što se sa zemljom događalo nakon 1991., nakon proglašenja neovisnosti, Kos Marko odgovara da je Sloveniju spasio njezin zemljopisni položaj, "a i činjenica da su se naši menadžeri školovali u inozemstvu. Granica prema našim susjedima ustvari nikada nije ni bila zatvorena, uvijek smo mogli putovati i slobodno se kretati. I naši susjedi Austrija i Italija su nam pomogli. Ipak smo se mogli brzo prestrukturirati, što bez EU-perspektive zasigurno ne bi tako brzo funkcioniralo. Od Europske unije smo prije učlanjenja dobili pomoć za pripreme. I za to smo zahvalni."

No, i druge zemlje su pristupile Europskoj uniji s dosta manje uspjeha, dodaje novinar, pitajući ujedno nije li ta uspješna EU-integracija Slovenije možda rezultat slovenskog mentaliteta: "Da, sigurno", odgovara veleposlanica Marta Kos Marko, dodajući: "Mi smo možda Germani Balkana, marljivi i štedljivi. 93 posto slovenskih građana živi u vlastita četiri zida. Ali mi ujedno posjedujemo mediteransku sposobnost uživanja u životu. I posjedujemo možda i najveće dostignuće Balkana: znamo kako da u pozitivnom smislu improviziramo, i to bolje nego Nijemci. To smo i morali uraditi odmah nakon neovisnosti."

Marta Kos Marko usto ističe da, unatoč aktualnoj krizi u Europskoj uniji zbog Brexita, slovenski građani i dalje čvrsto zagovaraju ostanak u Europskoj uniji, jer je Unija "kao prvo donijela političku sigurnost i vrijednosti koje su nam važne. Zatim je tu unutarnje tržište, oko 80 posto naših poslova se odvija s EU-om. A kao treće, uvijek smo se smatrali Europljanima", kaže slovenska veleposlanica u Njemačkoj.

Izbjeglička kriza: pogrešno je upirati prstom u Njemačku

U nastavku intervjua se Kos Marko osvrnula i na izbjegličku krizu navodeći da je oko pola milijuna izbjeglica prošlo kroz Sloveniju na tzv. Balkanskoj ruti, ali i da je samo njih 600-injak podnijelo zahtjev za azil u Sloveniji. Većina ih je, kaže ona, htjela dalje na sjever, u Njemačku. No, sada i Slovenija u okviru dogovora unutar Europske unije mjesečno prima određeni broj izbjeglica iz kampova u Grčkoj i Italiji: "Nastojimo biti dobri Europljani, zato što nam je Europska unija u proteklih 12 godina, otkad smo članica, puno donijela."

Shodno tome je slovenska veleposlanica na pitanje o tome kako ocjenjuje izbjegličku politiku njemačke kancelarke od rujna 2015. godine diplomatski odgovorila da je to bila moralna i "dobra odluka koja je, međutim, poslije donijela probleme sa sobom. Zato što Europska unija nije imala brzo rješenje za problemsko pitanje o tome tko je ratna, a tko ekonomska izbjeglica, ta politika je na koncu bila poziv svima da dođu u Europu. To je priljev izbjeglica znatno pojačalo. Ali sada upirati prstom u Njemačku zbog toga je također pogrešno. Te izbjeglice bi kad-tad ipak došle, iako ne tako brzo."

Beogradska babilonska kula

Njemački radio Deutschlandfunk (DLF) donosi opširan prilog o spornom projektu "Beograd na vodi", odnosno o "spornoj beogradskoj babilonskoj kuli", kako je to naslovio DLF. Pritom DLF donosi argumente vlasti, ali prenosi i izjave kritičara. "Većina novca za taj projekt dolazi iz Ujedinjenih Arapskih Emirata. Zvuči kao bajka iz 1001 noći: investitori su obećali tri milijarde eura. Zato bi na duge staze trebalo nastati 20.000 radnih mjesta, izgraditi se najveći neboder između Beča i Istanbula, najveći trgovački centar jugoistočne Europe. Sve to važi kao prestižni projekt šefa vlade Aleksandra Vučića, ranije ultranacionalist, danas zagovornik EU-pristupa Srbije", pojašnjava DLF.

Za zagovornike "Beograda na vodi" je to pravi "projekt budućnosti", dok za kritičare to "nije bajka iz 1001 noći, već velika prijevara. Stalno dolazi do prosvjeda koji su ujedno demonstracije protiv šefa vlade Aleksandra Vučića i beogradskog gradonačelnika Siniše Malog", piše DLF dodajući da je jedan od najvećih kritičara projekta Marko Aksentijević koji kaže: "'Ako se ugovore detaljno pročita, onda se vidi da arapski investitori nisu kao što je najavljeno obećali tri milijarde, već samo 20 milijuna eura, dok država Srbija ulaže jednu milijardu u javnu infrastrukturu i istovremeno građanima oduzima najvrjednije građevinsko zemljište Beograda. Ne mogu opisati koliko je to sve kriminalno.'" Aksentijević smatra da većina investicijskog novca za projekt dolazi ustvari od poreznih obveznika te da je "Beograd na vodi" ustvari "pljačka stoljeća", jer se "nigdje ne dokumentiraju konkretni mehanizmi te ostaje skriveno tko ustvari profitira."

DLF, međutim, prenosi i izjavu Aleksandra Vučića koji brani projekt riječima: "'Ovdje ćemo izgraditi jedan objekt koji će postati simbol našeg grada, naše cijele zemlje. Prije se na ovom području moglo naći samo miševe, pacove ili poneku zmiju. Danas je to područje očišćeno, a sutra će ono biti krasna četvrt s čijom ljepotom i veličanstvenošću gotovo nitko u regiji neće moći konkurirati. Beograd će postati centar za trgovinu i turizam, a Srbija središte gospodarskog razvoja i napretka u čitavoj regiji'," kaže Vučić o projektu "Beograd na vodi", a prenosi Deutschlandfunk ističuću da ni mišljenje među građanima o ovom projektu nije jedinstveno, ali i da i nema ozbiljnih istraživanja javnog mnijenja po tom pitanju.