1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Slobodna, a bez osjećaja krivice

23. oktobar 2009

Puštanje na slobodu Biljane Plavšić, bivše predsjednice RS, nakon odlužene dvije trećine kazne, te propast pregovora u Butmiru o reformi Ustava BiH, neke su od tema u današnjim (23.10.2009) izdanjima njemačke štampe.

https://p.dw.com/p/KDZO
Biljana Plavšić - Priznanje krivice samo radi formeFoto: AP

Frankfurter Allgemeine Zeitung piše o pomilovanju Biljane Plavšić, te o najavi Radovana Karadžića da će bojkotirati sudski proces u Hagu. FAZ podsjeća da je Vlada u Štokholmu donijela odluku o prijevremenom puštanju na slobodu bivše predsjednice Republike Srpske, Biljane Plavšić, koja je osuđena na 11. godina zatvora za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti tokom rata u BiH. Ranije zahtjeve za oslobađanje 79-godišnje Plavšićeve švedska Vlada je odbila. „No, sada je to u skladu sa odlukom Haškog tribunala i u skladu sa švedskim zakonima postalo moguće,“ saopćilo je Ministarstvo pravde u Štokholmu. FAZ piše, pozivajući se na srbijanske medije, da se Plavšićeva ne želi vratiti u Republiku Srpsku, već da ostatak svog života želi provesti u Beogradu.

List također piše da je ova vijest u BiH dočekana sa negodovanjem. „Kritike se posebice odnose na činjenicu da je Plavšićeva u jednom intervjuu datom na početku ove godine svoje priznanje krivice, koje je dala u decembru 2002. godine, opozvala: „Ja sam tada svoju krivicu priznala samo kako bi se proces završio i kako bi dobila što blažu kaznu,“ rekla je Plavšićeva. Činjenica je dakle da se ona ne osjeća krivom.

Švedski premijer Reinfeld je, komentirajući negodovanje žrtava zbog ovakve odluke, koje se očekivalo, rekao kako je svima od početka bilo jasno da je u Švedskoj uobičajena praksa da se zatvorenici puste nakon odsluženja dvije trećine kazne i da to važi i u ovom slučaju: „Nismo mi odredili dužinu kazne. Pri tome je Haški tribunal uzeo u obzir neke činjenice među kojima je i njena suradnja sa Sudom,“ rekao je Reinfeld.“

Flash-Galerie Gedenkstätte für ermordete Männer von Srebrenica Bosnien Mladic Karadzic
Ploča sa imenima ubijenih u Srebrenici - Ko osjeća krivicu za njihovu smrt?Foto: picture-alliance/ dpa

„Samo“ manje zlo

FAZ podsjeća da je Biljana Plavšić tokom rata bila jedna od vodećih figura u Republici Srpskoj. „Ona je tokom rata, u kojem je život izgubilo oko 100 000 ljudi, bila zapažena po posebno radikalnoj retorici, a bosanske Muslimane je označila kao „genetski deformirane“. Kada se Karadžić nakon okončanja rata, pod pritiskom Međunarodne zajednice, morao povući iz političkog života imenovao je Plavšićevu kao svoju nasljednicu. Kako bi ona zaista sama preuzela kontrolu nad RS, Plavšićeva se upustila u sukob sa Karadžićem u kojem je, na koncu pobijedila, zahvaljujući podršci Međunarodne zajednice. Iako je Plavšićeva neprekidno podržavala politiku masakra i protjerivanja, čije su žrtve bilo Bošnjaci i Hrvati, ona i njen politički patner Milorad Dodik, na Zapadu su važili kao manje zlo,“ piše FAZ.

Prijetnje bez efekta

Tageszeitung iz Berlina piše o propasti pregovora u Butmiru. Pokušaji EU i SAD da zajedničkim snagama pokrenu Bošnjake, Srbe i Hrvate u BiH na ustavne reforme je propao.

EU und USA setzen Bosnien Frist für Reformen Flash-Galerie
Šta je ostalo od procesa u Butmiru?Foto: Fena

Europski povjerenik za proširenje Oli Rehn je još prije početka pregovora u Butmiru upozorio bh. političare da će u slučaju odbijanja predloženih ustavnih reformi BiH doći u opasnost da izgubi perspektivu priključenja EU.

Ipak, to nije koristilo. Svi su odbili predloženi paket ustavnih promjena. Za bošnjačke partije bilo je to premalo reformi, a za srpske previše. Premijer Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je kako je riječ o „besramnoj ponudi“. On je u utorak (20.10.) napustio pregovore u Butmiru i odletio u Beograd kako bi se tamo sastao sa srbijanskim predsjednikom Borisom Tadiće i ruskim predsjednikom Dmitrijem Medvedjevom.

Jačanje državnih institucija

Paket predloženih ustavnih reformi prije svega predviđa jačanje državnih institucija. Na taj način u Domu naroda Parlamenta BiH ne bi bilo moguće blokirati donošenje zakona. Tročlano Predsjedništvo bilo bi zamijenjeno jednim predsjednikom i dvojicom potpredsjednika, a tzv. Vijeće ministara Vladom na čijem bi čelu bio premijer.

U spornim pitanjima bi odlučivao Ustavni sud BiH koji je sačinjen od devet sudaca od kojih su četvorica iz F BiH, a dvojica iz RS. Trojica su inozemne sudije i imenovao bi ih Europski sud za ljudska prava.

RS strahuje da bi ukidanjem njenog prava na veto ili pak njegovim slabljenjem bila prepuštena volji bošnjačkih političara: U RS naime živi 1,4 miliona stanovnika, a u Federaciji 2,4 miliona,“ piše Tageszeitung.

Autor: Zorica Ilić

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić