1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Sloboda medija je „slika“ demokratije

„Ako želite da saznate stanje demokratije u jednoj zemlji, dovoljno je da pogledate stanje slobode medija u toj državi“, poručuju iz Brisela i upozoravaju da i evrointegracije mogu biti uslovljene tim pitanjima.

„Sloboda medija i izražavanja su ključni principi koje svaka zemlja u procesu proširenja mora da poštuje i mi tome pridajemo veliku pažnju“, izjavio je portparol Evropske komisije, Peter Stano, uz konstataciju da su u Briselu „svjesni“ razmjene poruka između Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS) i srpske Vlade povodom, kako iz OEBS-a navode, „zabrinjavajućeg trenda cenzure na Internetu u Srbiji.“

Peter Stano

Peter Stano

U Evropskoj komisiji naglašavaju da se o pitanju slobode medija razgovara, kako sa OEBS-om i civilnim društvom u Srbiji, tako i u okvirima redovnog političkog dijaloga sa Vladom Srbije. Posebno se napominje da će to pitanje biti i predmet pristupnih pregovora sa Srbijom, i to u jednom od najznačajnijih poglavlja: 23, koje se odnosi na pravosuđe i osnovna prava, i u poglavlju 10, koje se tiče informacionog društva i medija. U diplomatskim krugovima u Briselu ocjenjuju da Evropska komisija, po pravilu, „ne želi da reaguje odmah“, ali da ovakvim saopštenjem „šalje jasnu poruku“ da su medijske slobode pitanje koje može „usporiti evrointegracioni put“, kao i da se sada čeka da se vidi „kako će srpske vlasti odgovoriti na tu poruku“.

Vlast mora da obezbijedi slobodan pristup informacijama

Taj „odgovor“ Vlade u Srbiji, konkretno njenog predsjednika Aleksandra Vučića, čekaju da vide i u Evropskoj federaciji novinara (EFJ). Iako kažu da nemaju informacije da je vlast u Srbiji umiješana u problem hakovanja, i pozivaju OEBS da iznese konkretne podatke, ako ih posjeduje, u EFJ, koja predstavlja više od 600.000 novinara u 134 zemlje svijeta, kažu da je u slučaju Srbije „iznenađujuće“ da su samo pro-opozicioni mediji bili meta hakovanja i tehničkih problema tokom i neposredno poslije krizne situacije u Srbiji.

„Ne može se raditi ono što se dešavalo u Srbiji, gdje su blokirani sajtovi, zatvarani nalozi (na Internetu), a ljudi ispitivani. To nije način koji bi trebalo da postoji u demokratskom društvu. Veoma je pozitivno to što je, poslije početnih oštrih izjava, premijer Vučić odlučio da, kao ozbiljan političar, razgovara sa predstavnicima OEBS-a i izjavi da će riješiti probleme. Nešto je obećao i sada ćemo imati priliku da ispratimo ispunjavanje tog obećanja“, kaže u razgovoru za Dojče Vele, Mehmet Koksal, zadužen za Srbiju u EFJ.

Ilustracija: haker ispred tri monitora

Pro-opozicioni mediji bili meta hakera

Iz sjedišta Evropske federacije novinara u Briselu naglašavaju da nije dovoljno da vlasti izjave da „oni nisu ti koji krše medijske slobode“, već da je odgovornost same vlade da obezbijedi slobodan pristup informacijama u zemlji. „Naši izvještaji govore da 47 odsto domaćinstava u Srbiji ima pristup Internetu. Kada dođe do blokade online medija to, dakle, ima uticaj na polovinu stanovništva“, kaže Koksal. Sa druge strane odgovornost i obaveza medija i novinara jeste da postavljaju pitanja, provjeravaju informacije, iznose činjenice i ne vrše propagandu.

„U normalnim demokratskim društvima novinari moraju biti zaštićeni u vršenju svog posla“, kaže Koksal u izjavi za Dojče vele. On podsjeća da se u slučaju objavljivanja lažnih informacija ili uvreda na račun države ili pojedinaca moraju prevashodno poštovati zakonske procedure, na osnovu kojih je na nezavisnom pravosudnom sistemu, što je, prema ocjeni EFJ „još jedan veliki problem u Srbiji“, da donese odluku o postojanju eventualne krivice.

Sloboda medija, ali i izražavanja društva i pojedinaca

Problemi u oblasti slobode medija u Srbiji i ranije su se nalazili u izvještajima evropskih institucija. Evropska komisija je i u prošlogodišnjoj ocjeni napretka Srbije na putu evrointegracija insistirala na primjeni medijske strategije, rješavanju pitanja direktnog državnog finansiranja i kontrole medija, održivosti javnog servisa i transparentnosti vlasništva i finansiranja medija u Srbiji. Iako Komisija kaže da „pozdravlja opredijeljenost srpske vlade“ da načini napredak u tim oblastima, u sjedištu Evropske federacije novinara u Briselu ocjenjuju da do sada pomaka nema ni po jednoj od datih evropskih preporuka.

Facebook na iPad-u

Veliku ulogu i u Srbiji igraju društvene mreže

„Još jedno od pitanja, koje brine sve koji prate medijsku scenu u Srbiji, jeste novi Zakon o medijima koji je u pripremi. Premijer ne može da nametne zakon u jednoj oblasti, a da se prethodno ne konsultuje sa tom profesijom. Naravno da se zakon može usvojiti ako imate većinu u Parlamentu, ali to će stvoriti novu krizu. Zato se mora raditi na dijalogu sa sindikatima i novinarskim udruženjima, a za dobrobit svih ljudi u Srbiji“, objašnjava Koksal.

U Evropskoj federaciji novinara posebno ukazuju i na postojanje socijalnih konsekvenci, odnosno postojanje novinarske samocenzure zbog straha da će se zbog objavljene informacije izgubiti posao. Istovremeno, navodi se da pored novinara javnost, preko društvenih mreža i blogova, i sama postaje akter u prenosu informacija, sa pravom da brani svoj stav i zahtjevom za poštovanje, ne samo slobode medija, već i garantovanog osnovnog prava slobode izražavanja.

Preporuka redakcije