1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

"Slobo i Franjo" nisu uspjeli razbiti BiH

Odnos Tuđmana i Miloševića u prvoj polovici 90-ih i njihov navodni dogovor o podjeli BiH, nacrtan na jednoj salveti je, pored pojačanih kineskih investicija na Balkanu, jedna od tema kojom se bave njemačke novine (9.3.).

Tuđman i Milošević

"Cijeli Balkan na jednoj salveti", naslov je članka u Süddeutsche Zeitung (SZ) o dokumentarnom filmu koji je izazvao negodovanje u Hrvatskoj, a u kojem se radi o odnosu koji su imali Slobodan Milošević i Franjo Tuđman i o "dogovorima" koji su ova dvojica navodno sklapali neposredno prije i za vrijeme rata.

Ovaj list s tim u svezi navodi da se čini kao da su ova dvojica i dalje nerazdvojni, jer čak i "s onog svijeta daju povoda za priču." SZ u svome članku tako prenosi i poznati vic u kojem se susreću Tuđman i Milošević u Tokiju: "'Kako li je svijet mali, dragi Slobo', kaže Hrvat. Na to mu odgovara Srbin: 'Ne, dragi Franjo, nije svijet mali, već je Srbija velika'. Time se aludira na slogan nacionalističkih nogometnih navijača 90-ih godina, koji su sanjali o Velikoj Srbiji do Japana: 'Srbija do Tokija'."

U Daytonu: Izetbegović, Tuđman i Milošević

Na koncu je dogovoren mir u Daytonu, a BiH nije podijeljena. Na fotografiji u Daytonu: Izetbegović, Tuđman i Milošević

"Tuđman i Milošević - dogovoreni rat?"

"Ta vremena su prošla, ne prijeti više izbijanje sukoba na Balkanu, ali prošlost je još uvijek moćna. Svađa oko toga tko je uzrokovao ratove u propaloj multietničkoj državi Jugoslaviji i dalje uzbuđuje duhove. Kad srpske i hrvatske sportske ekipe igraju jedni protiv drugih, policija mora s velikim brojem pripadnika osiguravati utakmice. Kad Hrvati slave svoje ratne heroje, Srbi reagiraju ljutito.

Trenutačno se Hrvati međutim uzrujavaju zbog jednog dokumentarnog filma dvoje beogradskih redatelja. 'Tuđman i Milošević - dogovoreni rat?' je prije nekoliko dana prikazan na filmskom festivalu ZagrebDox. Autori Slađana Zarić i Filip Čolović su razgovarali s više bliskih osoba dvojice pokojnih političara te pogledali na stotine sati filmskog materijala. Oni postavljaju smjelu tezu da su krvavi sukob između Srbije i Hrvatske u prvoj polovici 90-ih godina inscenirali Milošević i Tuđman - s ciljem da se podijeli susjedna Bosna i Hercegovina. Uvjerljive dokaze za stvarni ratni dogovor filmaši međutim ne donose, a i prešućuju da je Milošević vješto instrumentalizirao srpski nacionalizam kako bi osigurao svoju moć i napao druge jugoslavenske republike."

"Slobo i Franjo" nisu uspjeli razbiti BiH, ali su ju znatno oštetili

SZ međutim navodi i da, pored ovih propusta, dokumentarni film dvoje beogradskih redatelja ima i svoju kvalitetu, jer donosi razgovore primjerice sa Stipom Mesićem koji govori o tome kako je Tuđman tada razmišljao.

Stjepan Mesić

U filmu među ostalim i razgovor sa Stipom Mesićem o Tuđmanu

SZ dalje navodi kako se u filmu prikazuje da su Tuđman i Milošević bili na "ti" te da su često razgovarali preko sigurnog telefona (preko kojega se nije moglo prisluškivati). "U hrvatskim medijima su taj telefon nazivali 'Slobofon'", piše SZ, dodajući da se između 1990. i 1995. "dvojica gospodara rata susreli 47 puta. U proljeće 1991. je Tuđman prvi put s Miloševićem u Titovom lovištu u Karađorđevu razgovarao o teritorijalnoj podjeli Bosne i Hercegovine. 1995. su dvojica predsjednika nacrtali nove granice Balkana na jednoj salveti", piše SZ.

List međutim navodi i da "Slobo i Franjo nisu uspjeli razbiti BiH, zato što je međunarodna zajednica nakon dugog oklijevanja na koncu intervenirala. Ali im je pošlo za rukom da multietničko društvo Bosne i Hercegovine teško oštete".

Kineske investicijske ponude kao poručene na Balkanu

O štetama, ali onim ekonomskim na Balkanu, piše u svome online izdanju od petka (9.3.) Frankfurter Rundschau. List navodi da zemlje na Balkanu hitno traže investitore, koje pronalaze u Kini, "svejedno radi li se o povoljnim automobilima, obnovljivim energijama ili željezničkim prugama".

Frankfurter Rundschau se pritom osvrće na početak proizvodnje kineskih automobila u bugarskom Loveču, što se s velikim interesom prati u Njemačkoj i ostatku Europe. Dodaje se da se pogled tih zemalja zbog financijske krize sve više usmjerava prema Kini. "U Srbiji Kinezi ulažu u infrastrukturu. Njihova razvojna banka je izrazila spremnost za davanje povoljnog kredita za izgradnju jednog željezničkog koridora, a jedna kineska tvrtka izgrađuje na autoputu kod Beograda most preko Dunava. Srbija od vremena Slobodana Miloševića njeguje posebno bliske odnose s Kinom, proeuropski predsjednik Boris Tadić je već tri puta bio u posjetu toj zemlji", piše Frankfurter Rundschau.

Strujna mreža

Zastarjele energetske mreže

List dalje piše da su najveće investicije Kineza u energetskom sektoru, jer su proizvodnja struje i mreže svugdje u regiji dosta ostarjele. "Kineske jeftine ponude tu dolaze kao poručene: pri gradnji jedne elektrane na ugljen u Republici Srpskoj kineski koncern Dongfang Electric je dao za 50 odsto povoljniju ponudu nego francuski konkurent Alstom sa svojim poljsko-kanadskim partnerom. Pored toga, Srbija svoju energetsku mrežu modernizira uz pomoć kineske Export-Import-banke.

Kad su u pitanju obnovljive energije, Kina je, ispred SAD-a i Njemačke, vodeća na svjetskom tržištu. Slijed sretnih okolnosti: u brdovitim državama Balkana je hidroenergija još nedovoljno iskorištena", prenosi Frankfurter Rundschau.

Mali ulagači ispaštaju u Grčkoj

Novine u svojim izdanjima od petka (9.3) komentiraju i rezanje, odnosno djelomično opraštanje duga Grčkoj. Süddeutsche Zeitung tako piše da su apeli iz Atene konačno postigli svoj cilj. "Rez će zaduženje Grčke učiniti savladivim. To je makar za nadati se. Međunarodne banke i ulagači bi trebali moći podnijeti gubitke. Manje lak će rez dugova biti, međutim, za one Grke koji svoj novac nisu stavili na sigurno na inozemne bankovne račune. Mali ulagači u sred krize gube veliki dio svoje ušteđevine. Na tome mogu zahvaliti njihovim političarima, koji su državu doveli do ekonomskog ponora", piše SZ zaključujući da "Grčka još zadugo nije spašena".

Autorica: Marina Martinović

Odgovorni urednik: Azer Slanjankić