1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Slijedi referendum o burkama, osnivanje islamske stranke...

Njemački listovi opet donose niz komentara o zabrani minareta u Švajcarskoj. U toj zemlji istovremeno se pokreću nove inicijative: od zahtjeva za osnivanje islamske stranke, do zahtjeva za progon sitnih kriminalaca.

default

Džamija u Ženevi: Jedna od onih koja ima minaret

List "Neue Zürcher Zeitung" donosi članak pod naslovom "Minareti - gromobrani za naš osjećaj bespomoćnosti", u kojem se iznosi teza kako je rezultat referenduma ustvari rezultat procesa globalizacije koji nije zaobišao Švajcarsku. Ova zemlja je proteklih godina postala mnogo više nego ranije zavisna od globalnih ekonomskih tokova, time i mnogo više nego ranije ranjiva na vanjske uticaje - političke i ekonomske. Među stanovništvom se širi osjećaj bespomoćnosti, tvrdi ovaj list i dodaje:

Jedan od pristalica incijative za zabranu minareta

Jedan od pristalica incijative za zabranu minareta

"Podtekst rezultata referenduma glasi: kao nacija to više ne smijemo dozvoliti, moramo pokazati gdje su granice toj globalizaciji. Najbolji način za to je davanje simboličnih znakova, a minareti džamija su odlična prilika. I šta se dešava? Većina stanovništva se prikloni tom činu punom simbolike, čak i kada se kratkoročnim osjećajem uspjeha ne može potisnuti strah od bespomoćnosti, a korist od svega je neprepoznatljiva.

Poznati švajcarski psiholog Paul Parin tvrdi kako su osjećaji pripadnosti domovini "plomba za praznine u duši". Što nekom čovjeku lošije ide, to su mu je više potreban osjećaj domovinske pripadnosti. Fatalno bi bilo kada bi se potreba za posjedovanjem domovine stopila s pojmom "nacija" i na taj način otvorio prostora za političku zloupotrebu.", piše list Neue Zürcher Zeitung.

Cijelo selo protiv minareta džamije koju nema

Njemački listovi spominju i brojne primjere koji potvrđuju tezu o "glasanju protiv simbola". Tako "Die Welt" navodi primjer seoca Seehof, u brdima Švajcarske. Prva džamija od ovog sela sa stotinjak stanovnika udaljena je punih pedeset kilometara. Ipak 96 odsto njih je glasalo za zabranu minareta. "Die Welt" istovremeno analizira najave novih referenduma i inicijativa u Švajcarskoj, te piše:

Vlada u Bernu sada sputava raspravu o zabrani burki

Vlada u Bernu sada sputava raspravu o zabrani burki

"Švajcarska vlada pokušava da ne dodaje ulje na vatru. Ministrica pravosuđa Eveline Widmer-Schlumpf tako pokušava da spriječi dalje širenje diskusije. Ona tvrdi da nema potrebe da se sada u parlamentu raspravlja o novoj zabrani: zabrani nošenja burki, kompletnih pokrivki za muslimanske žene. Upravo ta ista ministarka je nedavno dala naslutiti da joj takva ideja nije strana. U vladi smatraju da nema potrebe da se provjerava da li je odluka o zabrani minareta u skladu s Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.

Stanovnici brojnih idiličnih sela u Švajcarskoj su glasala za zabranu, iako nemaju ni muslimana, ni džamja

Stanovnici brojnih idiličnih sela u Švajcarskoj su glasala za zabranu, iako nemaju ni muslimana, ni džamja

I dok vlada pokušava da smiri strasti, udruženje koje okuplja 26 intelektualaca pokušava da obori donošenje zabrane. Oni žele da se raspiše referendum kojim bi se amandman o zabrani minareta u švajcarskom Ustavu zamijenio amandmanom o toleranciji, koji bi trebalo da spriječi ekstremističke tendecije u religijama. Predsjednik Lige muslimana u gradu Tesinu u međuvremenu poziva na formiranje islamske političke partije. Šef demokršćana je pozvao na zabranu gradnje muslimanskih i jevrejskih grobalja, ali se za tu izjavu ubrzo morao izviniti.

Od svega profitiraju samo političari Švajcarske narodne partije koja je i incirala referendum o minaretima. Ona ide dalje i radi na pokretanju incijative za usvajanje zakona kojim bi se iz Švajcarske protjerao svaki stranac zbog najmanjeg prekršaja. Samo jedna presuda zbog krađe ili zloupotrebe socijalne pomoći bila bi onda dovoljna za protjerivanje. To što pravnici smatraju da bi takav zakon bio u suprotnosti s međunarodnim pravom, ne uznemirava mnogo lidere ove stranke.", završava članak u listu "Die Welt".

Autor: Azer Slanjankić

Odg. urednik: Jasmina Rose