1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Slavisti svih (balkanskih) zemalja, ujedinite se!

Proteklog vikenda u Beču je održan skup mladih slavista pod nazivom „Slavistik`s not dead“. Nakana organizatora bila je povezati studenate sa Balkana, te podići ugled ove filološke grane, prvenstveno na Zapadu.

Studenti slavistike su se okupili u Beču

Studenti slavistike su se okupili u Beču

Prvenstveni cilj skupa u Beču bio je povezati studente slavistike iz cijele Evrope, pružiti im mogućnost za prezentaciju književnih i naučnih radova i razmjenu ideja, te stvoriti platformu za nove zajedničke projekte. Na taj način doprinijelo bi se svakako i popravljanju ugleda slavistike kao filološke grane, koja je zadnjih godina u evidentnoj krizi; objašnjava Melisa Slipac, predstavnica udruženja „Line In“, koje je proteklog vikenda u Beču organizovalo trodnevni skup studenata slavistike pod nazivom „Slavistik`s not dead“. Studij slavistike tretira se kao „usputni“, kaže Melisa, i uvijek je prvi na listi kada se „krate“ programi na univerzitetima zbog finansijskih kriza.

Postoji interes studenata i na zapadu

„Slavistik`s not dead“ - moto ove manifestacije

„Slavistik`s not dead“ - moto ove manifestacije

„U Njemačkoj se čak raspravljalo i o ukidanju pojedinih instituta, a u Beču je npr. ove godine zbog finansijske krize ukinuto 20 predavanja. Željeli smo pokazati da ima ljudi koji se zanimaju za slavistiku i na višem nivou, ne samo na nivou `naučiti jezik zbog toga što će mi trebati kada budem išao na more u Hrvatsku`, nego da postoji i stvarni interes studenta za akademsku analizu jezika, kulture i literature. Mimo toga, cilj nam je i da se podigne motivacija studenata, da se i njima ponude neke mogućnosti da se prezentiraju.“, objašnjava Melisa.

Studenti i književnici na jednom mjestu

Skupu u Beču prisustvovalo je trideset studenata i pet književnika iz devet zemalja, a radovi koje su prezentovali u prostorijama Instituta za slavistiku bečkog univerziteta bili su podijeljeni u tri tematske grupe: kulturološke, lingvističke i književne. Tako je npr. Mirjana Veselinović iz Novog Sada na osnovu četiri pripovijetke Ive Andrića pokušala usporediti odnose naroda Bosne i Hercegovine nekada i danas. Rezultat analize, kaže Mirjana, nije bio iznenađujući. „Naime postoje i dalje te vjerske razlike koje nas toliko dijele i koje utiču na to da su međuljudski odnosi u Bosni, Srbiji, a moguće i na cijelom Balkanu, na jako niskom nivou.“, pojašnjava Mirjana.

Stereotipi iz prošlosti i realna slika današnjosti

Nadija Rebronja je u Beč stigla iz Novog Pazara

Nadija Rebronja je u Beč stigla iz Novog Pazara

Nadija Rebronja, asistent na Odsjeku za bosanski i srpski jezik i književnost na Državnom univerzitetu u Novom Pazaru analizirala je stereotipe balkanskih putopisaca prema „carskim gradovima Rimu i Istambulu“ - za što su joj poslužili i putopisi Antuna Gustava Matoša i Miloša Crnjanskog. „Opšti je utisak da su Italijani melanholici, pa su čak neki putopisci bili malo grublji, pa su rekli da su mekušci. Utisak o Turskoj je da je tamo sve pretjerano haotično, da ima previše ukrasa, uglavnom im smeta taj orijentalni sjaj i što je specifično za sve, oni pokušavaju da nađu prošlost. Oni sa sobom nose neku istorijsku sliku i uporno pokušavaju da je na svojim putovanjima nađu. Međutim, nalaze sadašnjost, ne nalaze tu glamuroznu istoriju, i onda im se to baš toliko i ne sviđa.“, objašnjava Nadija.

Na skupu u Beču analizirani su i stereotipi Zapada prema Balkanu, zatim njegov „kompleksni identitet“, dok je grupa studenata iz Hrvatske uradila sociolingvističku analizu „Ženskoga i Muškoga“ jezika, te „razlike u izražavanju između (s)polova“. Dario Brentin, student iz Austrije, prezentovao je rad o „upotrebi i zloupotrebi historijskih mitova u procesu jugoslovenske dezintegracije.“ Vrhunac književnog dijela skupa bilo je svakako čitanje bosanskohercegovačkog književnika Faruka Šehića.

Pisci šire pozitivnu sliku o Balkanu

Udruženje „Line In“, koje trenutno radi na povezivanju studentskih i nevladinih organizacija u Austriji, Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji, BiH, Crnoj Gori i Makedoniji, pri organizaciji skupa pomogli su austrijsko Ministarstvo za umjetnost i kulturu, grad Beč, Poljski institut, Ambasada republike BiH i Ambasada republike Srbije u Austriji.

Svečanom otvaranju ispred Ambasade BiH je prisustvovao ministar-savjetnik Neven Kulenović, koji kaže da BiH, s obzirom na veliki broj pisaca koje je dala i koje daje, itekako može utjecati i na popravljanje ugleda slavistike kao filološke grane. „Postoje neke razne generacije tih pisaca“, kaže Kulenović „jedna kojoj pored Andrića pripadaju recimo i Branko Ćopić i Meša Selimović. Druga generacija, neka mlađa ili srednja, među kojima su Miljenko Jergović, Predrag Matejević, i ovi pisci i mnogi drugi koje sam izostavio su mnogo čitani, prevođeni u svijetu i na taj način se širi priča o BiH u svijetu, puno pozitivnija nego u nekim drugim oblastima.“

"Promoviramo zajedništvo, ali ne na političkoj osnovi"

Ministar Kulenović i Melisa Slipac

Ministar Kulenović i Melisa Slipac

U zvaničnoj najavi dešavanja organizatori su naveli da se ovim druženjem želi promovirati „zajednička slavenska kultura i jezičko nasljeđe“, ali ne i „panslavenska ideja“ - ideja sa početka 19. stoljeća, čiji je cilj bilo kulturološko, religiozno i političko jedinstvo svih slavenskih naroda. „Želimo da promoviramu kulturu i želimo da promoviramo komunikaciju. Želimo da se ljudi jednostavno skupe, razmjenjuju, druže! Naravno, na kraju krajeva i to je povezano sa politikom. Nemamo političke ciljeve u tom uskom smislu, ali u širem smislu, naravno, kultura je uvijek povezana sa politikom.“, kaže Melisa Slipac.

Ministar Kulenović smatra ipak da u ovakvim dešavanjima ne treba tražiti političke poruke - mnogo važnije od stvari koje nas razdvajaju, jesu stvari koje nas spajaju. „Budimo realni, područje bivše Jugoslavije, genaralno gledano, je područje ako ne iste, onda slične kulture. Svi mi znamo da lako možemo čitati pisce, barem mi iz bivše Jugoslavije, bez obzira iz kojih oni sada država dolaze. I to je dobro i to tako i treba da bude, jer ne znači da to sad ima neku političku pozadinu nekog ponovnog spajanja, već znači da jednostavno što više ljudi može da čita što više književnih djela, kao što je isto tako dobro kad ljudi govore strane jezike, pa mogu i na tim jezicima da čitaju.“, kaže Kulenović.

Skup u Beču našao je odjeka i u austrijskoj štampi, tako se organizatori nadaju da će se i to odraziti na popravljanje uslova za rad na Institutu za slavistiku, kako za studente, tako i za nastavni kadar.

Autor: Emir Numanović

Odg. urednik: Azer Slanjankić