1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Slab napredak u Grčkoj

Generalni štrajk ponovo skreće pogled na Grčku. Da li oštri kurs štednje ipak ne pokazuje uspjeh, kao što to tvrdi grčka vlada? Spiros Moskovou u svom komentaru ostaje skeptičan.

Atina je u aprilu kupovinom obveznica na tržištu zabilježila uspjeh, grčka privreda je u trećem kvartalu porasla kao ni u jednoj drugoj zemlji eurozone. U tekućoj godini je opala čak i nezaposlenost. Da li se do nedavno najlošiji đak eurozone zaista nalazi na putu oporavka?

Izgled vara. Kada je grčka vlada objavila vijest da će se u oktobru osloboditi diktata Međunarodnog monetarnog fonda (MM-), prinosi grčkih obveznica na tržištu su se popeli u astronomske visine. Mali privredni rast je slaba utjeha ukoliko se uzme u obzir da je u posljednjih pet godina recesija progutala petinu volumena grčke privrede. I kada u jednoj zemlji nezaposlenost poraste na 28 odsto, pad te nezaposlenosti za pola procenta se mnogo ne primijeti.

Još bez čvrste osnove

Ne smiju se bagatelizirati dosadašnji rezultati grčkih napora, ali oni ipak ne čine solidnu osnovu za budućnost. Pacijent više nije u akutnoj opasnosti, ali njegovo stanje ostaje kritično. Grčka vlada, koju čine konzervativci (Nea Dimokratia) i socijaldemokrati (PASOK), iz dobrog razloga pretjerano širi pozitivne vijesti. Glavni adresati su grčki birači. Vladajuće stranke u parlamentu ne raspolažu sa neophodnih 180 glasova koji su im potrebni za izbor novog predsjednika u februaru. U tom slučaju Ustav predviđa nove izbore, a u svim dosadašnjim anketama ljevičarska opoziciona stranka SYRIZA Alexisa Tsiprasa, uživa simpatije birača i u prednosti je za pet odsto.

Deutsche Welle Griechenland Redaktion Spiros Moskovou

Spiros Moskovou

Drugim riječima: konzervativnom premijeru Antonisu Samarasu su neophodni uspjesi kako bi iznova mobilizirao svoj birački potencijal. U stvarnosti to nije lako: privredni rast u Grčkoj je još krhak, sanacija neefikasnog državnog aparata teče sporo, linearne mjere štednje sve više ljudi guraju u očaj, poreske utaje nisu suzbijene, privatizacija je spora, mladi su kao nikada do sada konfrontirani bezperspektivnošću. Međunarodne organizacije u međuvremenu čak upozoravaju da bi u Grčkoj moglo doći do dugoročne socijalne krize.

Politička kultura ostaje problem

Zemlja već četiri godine živi pod pritiskom programa za stabilizaciju, finansiranog od strane Evropske komisije, Evropske centralne banke i Međunarodnog monetarnog fonda. No i pod ovakvim neobičnim uvjetima grčke stranke nisu bile u stanju da postignu minimalan konsenzus oko spašavanje zemlje. I sada one radije grozničavo razgovaraju o mogućim novim izborima umjesto da se pobrinu za političku stabilnost i kontinuitet.

Vodeći članovi SYRIZA-e su čak najavili da će od Berlina zatražiti ratnu odštetu kako bi tu istu mogle ukalkulisati kao siguran prihod u narednom nacrtu budžeta. To može zvučati kao orijentalna šala sa ruba eurozone. Ona međutim još jednom pokazuje zaostalost političke kulture u Grčkoj. Ukoliko se grčkom narodu želi pomoći, onda se njegova vlada mora i dalje strogo kontrolirati.