1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Skupo će nas stajati problemi mora

Prema najnovijem istraživanju, štete zbog uništavanja mora mogle bi se popesti na dva bilijuna dolara. Zagađenje, pretjerani izlov ribe i klimatske promjene ozbiljno se nadovezuju jedno na drugo.

Zagađenje, pretjerani izlov ribe i klimatske promjene međusobno negativno djeluju jedno na drugo i to više no što se do sad mislilo, navodi se u izvještaju o istraživanju svjetskih oceana koje je proveo Institut za okoliš u Stockholmu (SEI).

"Na samo da je krajnji rezultat tek zbroj ovih čimbenika... oni se zapravo međusobno umnožavaju", rekao je direkotr Švedskog tajništva za izučavanje okoliša Zemljinog sustava (SSEESS).

Ovo se istraživanje usmjerilo i na acidifikaciju ili povećanje kiselosti oceana zbog nakupljanja ugljika, te hipoksiju ili smanjenje količne kisika do koje dolazi kad ostaci od gnojiva hrane divovske alge na moru zbog kojih se stvaraju velika "mrtva područja" bez kisika.

Noone kao primjer navodi koralje . Budući da se nalaze blizu obale, njih često nagrizaju kemikalije, oni pate od acidifikacije ili ih čovjek uništava na neki drugi način: "A kad skupite sve te opasnosti odjednom, možete vidjeti da koralji propadaju puno brže nego što bi trebali kad biste samo pojedinačno zbrajali posljedice svakog od ovih zagađenja", kaže on.

Kolika je cijena oceana?

SEI-no istaživanje pokušalo je izračunati koliko bi moglo stajati zagađivanje i nepromišljeno iskorištavanje oceana u ovom stoljeću. Uspoređivani su troškovi do kojih će doći ukoliko se ništa ne poduzme u sprječavanju promjene klime, s troškovima na koje treba računati ako se uspije ograničiti zagrijavanje atmosfere na 2,2 stupnja Celzijusa. Aktivisti za zaštitu klime na međunarodnim pregovorima pokušavaju svijet uvjeriti da se ovo zatopljavanje ograniči na 2 stupnja.

Izračunato je da bi troškovi koji bi nastali ako se ništa ne poduzme, do 2100. godine mogli iznositi 1,98 bilijuna dolara. Prema alternativnom scenariju, po kojem bi svijet dramatično smanjio proizvodnju štetnih plinova, moglo bi se izbjeći gotovo 1,4 bilijuna dolara troškova.

Dio israživanja koji se bavio troškovima u budućnosti u obzir je uzeo pet kategorija gdje oceani gube na vrijednosti: ribarstvo, turizam, porast razine mora, oluje i sposobnost oceana da apsorbira ugljik. No ima i drugih ključnih elemenata kojima nas opskrbljuju oceani, a kojima je nemoguće odrediti cijenu.

"Kisik u svakom drugom dahu kojeg uzmemo dolazi iz organizama koji žive u oceanima. Cijenu kisika ne znamo. A to je i te kako važno", objašnjava Noone.

Misli lokalno, ali i globalno?

I u ekološkoj organizaciji Oceani, koja nije sudjelovala u ovom istraživanju, slažu se da klimatske promjene kad se radi o "zdravlju" oceana mogu igrati izuzetno važnu ulogu. I u toj organizaciji bi voljeli da političari prihvate holistički pristup rješavanju problema oceana, a to znači - da se bave cjelinom a ne samo pojedinim problemima.

"Pristup koji se temelji na eko-sustavu kreće od ideje da su sve stvari međusobno povezane", kaže Hanna Paulomaki iz Oceane. "Ne možete uzeti samo pojedine segmente eko-sustava... morate strukturu sagledati u cijelosti".

Koralle Korallenriff Belize

Hoće li koralji na kraju nestati?

Ali to ne znači da lokalne akcije nemaju smisla. Eivind Hoff iz Zaklade Bellona ističe pozitivan primjer Irske koja je postigla rezultate pazeći na izlov ribe u svom području. On kaže da su sustavom prenosivih kvota islandski ribari dobili šansu da dugoročno održe ribno bogatstvo i izbjegnu preveliki izlov.

Hoff smatra da inicijative na nacionalnoj razini mogu imati učinka na globalne krize kao što su klimatske promjene, iako je taj učinak teško izmjeriti.

"Činjenica da su pojedine zemlje spremne poduzeti takve akcije prije ostalih nam daje izgleda da razbijemo blokadu na razini EU-a i smanjimo količinu otrovnih plinova", kaže on.

"Nećemo moći riješiti problem izbjeljivanja koralja ili čak njihova nestajanja samo ako budmeo lokalno djelovali. Mi uistinu moramo smanjiti količinu ugljičnog dioksida kojeg ispuštamo u atmosferu, ako se želimo boriti protiv ovih problema. Ali djelovanjem na lokalnoj razini barem ih možemo odgoditi", kaže Noone.

Autor: Holly Fox / Snježana Kobešćak

Odgovorni urednik: Svetozar Savić