1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Skraćeno radno vrijeme - Sve ili ništa?

Uprkos lošim privrednim prognozama za ovu godinu, broj nezaposlenih u Njemačkoj još uvijek ne raste vrtoglavo. Recept protiv naglog porasta nezaposlenosti u zemlji glasi - skraćeno radno vrijeme.

Prema podacima Savezne agencije za zapošljavanje 700.000 Nijemaca je u februaru radilo skraćeno radno vrijeme

Prema podacima Savezne agencije za zapošljavanje 700.000 Nijemaca je u februaru radilo skraćeno radno vrijeme

Kvartalni rezultati velikih njemačkih koncerna su slični - pad dobiti i veliki minus. U gotovo svim kompanijama uvedeno je skraćeno radno vrijeme. Tome se pribjegava onda kada potražnja za proizvodima opada, ali preduzeće ipak želi zadržati radnike. Poslodavac u tom slučaju radnicima isplaćuje samo onoliko koliko su zaista i radili, ali istovremeno plaća socijalno osiguranje u skladu sa platom koju su radnici imali radeći puno radno vrijeme. Kako mnogi sa zaradom koju dobijaju kada rade skraćeno ne uspjevaju da sastave kraj sa krajem, biro za zapošljavanje im pomaže. Tako zaposleni mogu da računaju na 60 odsto od posljednje neto zarade.

Državne povlastice za radnike sa skraćenim radnim vremenom

Mnoga radna mjesta su ostala prazna.

Mnoga radna mjesta su ostala prazna.

Njemačka vlada je od početka krize do danas skraćeno radno vreme učilila još atraktivnijim. Naime, mogućnost korištenja skraćenog radnog vremena produžena je na 18 mjeseci. Istovremeno je država preuzela 50 odsto doprinosa za socijalno osiguranje za to vrijeme. Ministar za rad Olaf Šolc planira i nove mjere: „Sada predlažemo da nakon perioda od šest mjeseci, država preuzme sve socijalne doprinose koje plaćaju preduzeća kada se radi skraćeno i da se period skraćenog radnog vremena sa 18 mjeseci produži na 24.“

Socijalno osiguranje obuhvata: penziono osiguranje, osiguranje za slučaj nezaposlenosti, zdravstveno osiguranje, kao i osiguranje za slučaj radne nesposobnosti. To čini ukupno više od 20 odsto bruto prihoda.

Međutim, Hilmar Šnajder, iz ekonomskog institutu IZA u svemu tome vidi jedan problem: „Moguće je da će skraćeno radno vrijeme biti de fakto svedeno na nula sati. To znači, da je neko formalno zaposlen, ali kompletnu platu dobija od Zavoda za zapošljavanje. To je de fakto isto kao kada je neko bez posla.“

Skupljanje predizbornih poena

U ovoj „de fakto“ nezaposlenosti radnici bi mogli 24 mjeseca primati novac koji bi primali kada bi radili skraćeno radno vrijeme. Tek nakon toga bi se mogli prijaviti kao nezaposlena lica i imali bi pravo na istu svotu novca u trajanju do 24 mjeseca. Postavlja se pitanje, zašto onda odmah ne produžiti trajanje pomoći za slučaj nezaposlenosti? Šnajder kaže: „To bi bila poštenija varijanta. Ništa ne spriječava preduzeća da otpuštaju radnike. Postoji samo jedan jedini razlog zbog čega se vlada toga plaši. U septembru su izbori, a masovna otpuštanja radnika bi se poklopila sa tim datumom.“

Autor: Zang Danong / Zorica Dragićević

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić