1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Skandal sa penzionisanim vladikom Artemijem

"Crkveni spor potresa Srbiju" naslov je članka, koji je objavljen u listu NZZ. List se osvrće na skandal sa penzionisanim vladikom Artemijem, koji je izvršio pokušaj puča i učestvovao u nasilnoj otimačini manastira.

default

Bivši raško-prizrenski episkop Artemije

Neue Zuercher Zeitung piše da je vladika, koji se nije mogao pomiriti sa prisilnim odlaskom u penziju, takozvanim rasčinjenjem, pokrenuo proteklog četvrtka i petka 40 njemu odanih monaha i zauzeo dva manastira na sjeveru Kosova. Okupacija trećeg propala je zbog otpora koje je pružilo lokalno stanovništvo, koje je blokiralo ceste i puteve. S obzirom da apeli vrha crkve nisu pomogli, deblokadu manastira morala je izvršiti policija.

75-godišnji raško-prizrenski episkop Artemije u februaru je lišen upravljanja episkopijom, a u maju je uslijedio prisilni odlazak u penziju. Razlog nisu bile samo dubiozne finansijske nepravilnosti i luksuzni stil života. Vladika Artemije profilirao se i kao nacionalista i hardliner. Nakon proglašenja nezavisnosti Kosova odbacio je svaki kontakt sa predstavnicima međunarodnih organizacija. Prethodno je pledirao i pozivao Srbiju da vojno interveniše na Kosovu. Srpska pravoslavna crkva nije imala pardona prema svom odmetnutom vladiki, koji se nije pridržavao odluka Svetog Sinoda. Ona je Artemiju u petak i episkopski i sveüteniöki status i vratila u red monaha.

Obračun sa neposlušnim vladikom

"Sabor u Beogradu, koji je na prijedlog patrijarha Irineja pretvoren u Crkveni sud, donio je odluku da protiv bivšeg vladike Artemija podigne krivičnu prijavu zbog pokušaja puča u kanonskoj eparhiji i nasilne otimačine manastira, koji mu kanonski ne pripadaju. Na mjesto episkopa raško-prizrenskog postavljen je Teodosije, koji je prethodno bio zamjenik Artemija, ali koji se često nije slagao sa stavovima svog šefa, posebno kada je u pitanju Kosovo.

Nakon prisilnog penzionisanja Artemije se se povukao u jedan manastir u Vojvodini. Za njim je otišlo 70 njemu lojalnih monaha, koji su napustili svoju episkopiju solidarišući se sa svojim bivšim vladikom.

Flash-Galerie Kosovo

Pećka patrijaršija

Artemije je ponovo počeo prijetiti osnivanjem nove crkve, ukoliko mu se ne vrati njegova episkopija. Liberalno orjentisani patrijarh Irinej za to međutim neće ni da čuje. On je Artemiju optužio da je 'vođa sektaša' i da pokušava da izazove raskol u Srpskoj pravoslavnoj crkvi. Tako se patrijarh Irinej, koji je početkom januara došao na čelo SPC, suočava sa krizom, koja usljed djelovanja centrifugalnih sila srpskog pravoslavlja, prijeti da se zaoštri", zaključuje Neue Zuercher Zeitung.

Iz barake u stan

Isti list piše i o Španiji, kao jedinoj evropskoj zemlji kojoj je pošlo za rukom da riješi stambene probleme Roma. "700.000 Roma tzv. Gitanosa sa španskim državljanstvom bolje je integrisano u ovoj zemlji, nego bilo gdje u Evropi. 95% njih žive u stanovima.

Za vrijeme Frankove fašističke diktature Romi su bili proganjani. Demokratska Španija je sebi zadala zadatak da ovu manjinu integriše u društvo. Tako je prije 20 godina počelo rješavanje stambenog pitanja Roma, koji su se, u potrazi za poslom, nastanjivali u rubnim četvrtima velikih gradova, kao što je Madrid. Uslijedilo je rušenje njihovih bijednih naselja, straćara i baraka i preseljevanje u stanove. Na početku, prisjeća se jedan španski Rom, to im je padalo jako teško. Djeca nisu smjela dizati graju po haustorima, TV se morao utišati, smeće se u određeno vrijeme moralo iznositi na ulicu."

Ne znaju više šta znači odrasti na smetljištu Rom Juan Jose Escudero i njegova žena Ramona pali su u depresiju. Ona je čeznula za dugim večerima na otvorenom, kada se po cijelu noć sjedilo ispred baraka na smetljištima, a djeca nesmetano i do besvijesti igrala. Od tada je prošlo deset godina. U međuvremenu se ova romska porodica navikla na zajednički život sa susjedima koji nisu Romi.

Tag der Roma NO FLASH

Mlade generacije Roma u Španiji ne znaju šta znači odrasti na smetljištu

"Direktor Stambenog zavoda u Madridu kaže da su stambena naselja, koja su građena na mjestu nekadašnjih straćara i baraka nakon izvjesnog vremena postajala sve zapuštenija, tako da su gradski oci odlučili promijeniti strategiju. Donijeli su odluku da se Romi naseljavaju u heterogene stambene objekte u kojima žive Španci. Vlada je počela kupovati stanove i iznajmljivati ih Romima, koji su plaćali simboličnu stanarinu.

Nakon useljevanja u stanove, o Romima, zbog kojih su španski susjedi odmah podizali alarm za uzbunu, su se brinuli socijalni radnici. Oni su posredovali u rješavanju sporova sa susjedima i njihovoj bržoj i boljoj integraciji. Mlada generacija Roma sada ima bolje šanse za budućnost. Djeca Ramone i Juana Escudera, ako ništa drugo, ne znaju šta znači odrasti na smetljištu", zaključuje ovaj list.

Autor: Jasmina Rose

Odg. urednik: Azer Slanjankić