Skalpel kao hrana za dušu i lijek za samopouzdanje

U želji da odgovare postavljenim standardima ljepote i da što duže zadrže mladolikost, sve više žena i muškaraca i u Bosni i Hercegovini se odlučuje da potraži usluge estetskog hirurga, što potvrđuje i veći broj operacija u domaćim privatnim kilinikama za estetsku hirurgiju. Žene su najčešće zainteresovane za korekciju veličine i oblika grudi, liposukciju stomaka i natkoljenica, te korekciju usana, dok muškarci obično koriguju nos, uši, a česta je i liposukcija stomaka.

Dr Stevo Martić, estetski hirurg iz Banje Luke, kaže da je omjer 70:30 u korist žena. „Već desetak godina bavim se aktivno estetskom hirurgijom. U posljednje vrijeme je primjetno da na estetske zahvate dolaze i ljudi koji nisu u estradi ili nekom javnom poslu. Broj zahtjeva za estetskim operacijama u BiH se povećao. Na to su uticali mediji, podizanje sigurnosti pri zahvatima estetske hirurgije, te mogućnost dobijanja dobro urađenog operativnog zahvata. Za uspješan rezultat važno je imati dobru opremu i kadar“, ističe dr. Martić.

Veće samopouzdanje

Najpozitivnija strana plastične hirurgije je što podiže samopouzdanje i liječi od kompleksa starenja i psihosocijalnih negativnih reakcija koje se javljaju kada lijepa i popularna žena ili muškarac počinju da stare. Savremeni psiholozi opravdavaju plastičnu hirurgiju i smatraju da je skalpel za odstranjivanje fizičkih nedostataka "duševna hrana i lijek za samopouzdanje".

Dr Vesna Šehić, psiholog, smatra da privlačni ljudi, za razliku od onih koje društveni stereotipi svrstavaju u manje atraktivne, češće i izraženije imaju pozitivan odnos prema sebi, te veću sigurnost u kontaktu s okolinom. Doktor Šehić takođe ističe da je u Bosni i Hercegovini veoma mali broj onih s nerealnim zahtjevima kada je u pitanju estetska hirurgija. "S obzirom da se mi ljekari prvenstveno bavimo medicinom i vodimo računa o zdravlju pacijenta, teže priznajemo da estetska hirurgija prati modne trendove. Međutim, htjeli ili ne da priznamo, to je istina. Srećom, u Bosni i Hercegovini do sada nam se nisu pojavili pacijenti koji bi željeli nenormalnu modifikaciju tijela, kao što je to sve više slučaj npr u Americi, gdje možete i na ulici sresti tzv „ljude guštere“, žene s ugrađenim implantatima na licu i čelu... pa čak i one koji su ugradili rogove!“

Finansije ipak presudne

Finansijska strana je jedan od najbitnijih faktora koji utiču na odluku ljudi da li se podvrgnuti estetskoj hirurgiji ili ne. Za operaciju nosa, naprimjer, potrebno je izdvojiti od 2.000 do 2.500 KM. Prosječna cijena liposukcije iznosi 3.000 KM. Uvećanje grudi košta od 4.000 do 5.000 KM, a ovu, kao i operaciju nosa, najviše traže žene u dobi od 18 do 30 godina.

Ipak, o estetskoj hirurgiji u Bosni i Hercegovini se još uvijek nerado govori.

„Radila sam grudi u Sarajevu, ali o tome nikome ovdje u Mostaru nisam govorila. I namjeravam da tako ostane, jer ipak mi smo još daleko od otvorenih shvatanja i razmišljanja i želim se poštediti neugodnosti“, kaže jedna 24-godišnja Mostarka.

Njen sugrađanin E.L. također je bio podvrgnut estetskom hirurškom zahvatu. „Prije dvije godine sam imao korekciju nosa, prvenstveno zbog zdravstvenih ali i estetskih razloga. Osjećam se samouvjerenije i mnogo bolje nego ranije. Došlo je vrijeme, kada ne trebamo ići van Bosne i Hercegovine da bismo radili takve zahvate“, kaže.

Cijene znatno niže nego u drugim zemljama

Kako tvrde estetski hirurzi cijene operativnih zahvata iz domena plastične hirurgije u BiH znatno su niže od onih u susjednim zemljama a posebno u odnosu na zemlje Evrope ili SAD.

Dr Stevo Martić kaže: „Pogotovo u vrijeme državnih i vjerskih praznika, kao i ljetnih i zimskih odmora, primjetan je broj naših ljudi koji rade u inostranstvu da dolaze na određene estetske korekcije. Međutim, sve je veći broj stranaca koji se odlučuju za plastične operacije u BiH. Konkretno, nedavno smo imali nekoliko pacijenata iz Njemačke i Austrije i veoma su zadovoljni urađenim“, ističe dr Martić.

U Bosni i Hercegovini centri gdje se obavljaju plastične operacije postoje u Sarajevu, Banja Luci, Tuzli i Mostaru.

Autor: Sanel Kajan

Odg. urednik: Svetozar Savić