Sjećanje na život u opkoljenom gradu

„Ideja ovog seminara je da okupi kustose Historijskog muzeja BiH, ali i kustose, historičare, muzejske edukatore iz zemalja Zapadnog Balkana, ali i drugih europskih zemalja poput Njemačke, Francuske, Velike Britanije. Takav jedan međunarodni tim zajedno će promisliti o daljem razvoju stalne postavke 'Opkoljeno Sarajevo', otvorene 2003. godine“, kaže za Deutsche Welle Dr. Nicolas Moll, historičar, predstavnik Memory Lab inicijative i Südosteuropa-Gesellschafta.

Takav način stručne suradnje, prema riječima Elme Hašimbegović, direktorice Historijskog muzeja, je na neki način „revolucionaran“. „Pozvali smo ljude sa strane da učestvuju u razgovoru o našoj prošlosti, da donesu taj svježi pogled ne na prošlost, nego da nam pomognu da neke stvari možda mi sami promislimo i na neki drugačiji način i sagledamo, iz neke druge perspektive“.

Efekti opsade se još osjete

„Opkoljeno Sarajevo“ je, dodaje Nicolas Moll, izuzetno važna izložba. „Važna je za Sarajevo zbog opsade grada i zbog činjenice da se efekti te opsade još uvijek osjećaju. Važna je i za strane posjetitelje, kako bi što bolje shvatili šta se ovdje događalo, kako je izgledao svakodnevni život Sarajlija, kako su uspijevali opstati“, pojašnjava Moll. Priča o Sarajevu, smatra on, univerzalna je priča u vrijeme kada ratovi bukte na raznim stranama svijeta, „univerzalna je jer se iz nje može učiti kako se nositi s ratom“.

Za projekte sa Historijskim muzejom BiH zainteresiran je i njemački Memorijalni centar Buchenwald, berlinski Wannsee Conference muzej i nekoliko institucija u Francuskoj. Kako za Deutsche Welle kaže Joachim König iz Pedagoškog odjela Buchenwald memorijala, već tri godine nekoliko institucija surađuje s Historijskim muzejom BiH na projektima obuke nastavnika – njemačkih, bosanskih, hrvatskih i francuskih. „Razgovaramo o prezentacijama muzejskih postavki i historijskih mjesta iz Drugog svjetskog rata, ali i o onome što se dešavalo 90. godina u bivšoj Jugoslaviji. Raspravljamo o metodama i ciljevima i kako historijsko gradivo prenijeti učenicima“, kaže König. 

Suočavanje s prošlošću

Osim historijske, edukativne, emotivne vrijednosti, „Opkoljeno Sarajevo“ svakako ima i značajnu ulogu u procesu suočavanja s prošlošću. „Jako puno ljudi je vidjelo izložbu do sada u proteklih 14 godina, ali ono što je nama jako važno je da ju je vidjelo jako puno građana Sarajeva, jer je naša ideja da uključujemo što više lokalnu zajednicu, građane Sarajeva, one koji su prošli kroz opsadu, mlade generacije i da koristimo izložbu kao platformu za dijalog, za razgovor o prošlosti, za suočavanje sa teškim temama“, naglašava direktorica Hašimbegović.

Čini se, dodaje ona, da je proces suočavanja s prošlošću jako spor. „Prošlo je više od 20 godina od rata, a čini nam se da se nismo odmakli od priče o ratu, da su još uvijek pozicije zabetonirane. Ipak, ako sagledamo iskustva europskih zemalja i europskih društava nakon rata, vidjet ćemo da su to procesi koji moraju dugo trajati“, naglašava Hašimbegović. „U nekim stvarima možda vrijeme brže prolazi, drugačiji je tempo života, dostupnije su nam informacije. U nekim stvarima, iako se nama iz ove perspektive čini da je sve sporo, da se nismo odmakli, čak da nazadujemo, zapravo, nešto pomjera i moramo shvatiti da se radi o procesu i da smo mi tu kao muzej preuzeli na sebe možda i previše odgovornu ulogu da pokušamo na neki način pomoći i ovom društvu da se lakše ili konstruktivnije suočimo s prošlošću“, kaže Hašimbegović.

U vrijeme krize po pitanju financiranja državnih muzeja u BiH, koji su prema Ustavu u nadležnosti državnih vlasti, a koje apsolutno nemaju interesa za njih, mlada direktorica, čiji muzej također zavisi od državnog budžeta, odlučila je otrgnuti tu instituciju iz krize, i javnosti se maksimalno otvoriti zanimljivim postavkama, među kojima i „Opkoljeno Sarajevo“, stalna postavka koja posljednjih godina izuzetno privlači pažnju turista, ali i domaćih posjetitelja.

„Wake Up Europe“…

Među prvim eksponatima na koje posjetitelj nailazi ratni su plakati, poput poziva „Wake Up Europe, Sarajevo Calls“ (Probudi se Europo, Sarajevo zove), sarajevskog dizajnerskog tima Trio. Vapaj opkoljenog grada ujedno je i naziv seminara muzejskih eksperata u Sarajevu. 

„Danas ovdje nema rata, ali mi znamo za poteškoće sa kojima se BiH susreće. Za mene je ideja poziva 'Wake Up Europe, Sarajevo Calls' još uvijek jako aktuelna, budući da je BiH dio Europe“, smatra Nicolas Moll. Napominje da se „rat dešavao u Europi“ i „da su druge europske zemlje u njega bile uključene na ovaj ili onaj način“, a i obnova BiH je također „odgovornost Europe“.

Sjećanje na Mitterranda

Seminar o muzejskoj postavci „Opkoljeno Sarajevo“ podudario se s 25. godišnjicom jednog političkog čina, za koji se smatra da je produljio agoniju rata u BiH. Naime, 28. juna 1992. godine Sarajevo je posjetio tadašnji francuski predsjednik Francois Mitterrand. Prošetao je gradom poručivši kako nema potrebe za vojnom intervencijom na Balkanu. Naslovna stranica sarajevskih dnevnih novina Oslobođenje od 29. juna 1992. godine, sa tekstom 'Miteran vidio Sarajevo' također zauzima značajno mjesto u stalnoj postavci Historijskog muzeja BiH.

„Važno je govoriti i o međunarodnoj odgovornosti i ulozi međunarodne zajednice na različitim nivoima“, kaže Nicolas Moll. Podsjeća da je opsada već započela kada je Mitterrand stigao. „Naravno, njegova posjeta budila je mnogo nade ovdje među ljudima u gradu, nadali su se da će imati konkretan rezultat, a onda su se jako razočarali, jer Mitterrand nije pokušao ništa da prekine opsadu. Bio je jasno protiv vojne intervencije“, podsjeća Moll. Naglašavajući da se mišljenje naroda često razilazilo od mišljenja vlada po pitanju opsade Sarajeva i rata u BiH, Moll zaključuje kako je Mitterrandova posjeta Sarajevu svojevrstan „simbol propale politike međunarodne zajednice“, o čemu danas podsjećaju eksponati u Historijskom muzeju BiH.