1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Sjeverna Koreja slavi jubilej

Velikom vojnom paradom u Pjongjangu, Sjeverna Koreja 10. oktobra slavi sedamdesetogodišnjicu Radničke partije. Da li taj izolovani režim, povodom tog jubileja, sprema i neke vojne provokacije?

Prošle godine sve je bilo u znaku pitanja da li on dolazi ili ne dolazi? Više od mjesec dana sjevernokorejski diktator nije bio viđen u javnosti, kada se u Pjongjangu pipremala proslava 69. godišnjice od osnivanja Radničke partije Koreje. Kim tada nije bio prisutan, ali se pojavio nešto kasnije u javnosti – imao je operaciju stopala.

Ove godine ponovo se postavlja jedno pitanje: hoće li Sjeverna Koreja okrugli jubilej iskoristiti za demonstraciju moći i da li će povodom sedamdesetogodišnjice – kada je u Sjevernoj Koreji nacionalni praznik – biti vojnih provokacija? Proteklih sedmica bilo je više indicija da će tako biti. Sredinom septembra, Sjevernokorejska agencija za svemirska istraživanja je najavila da sljedećeg mjeseca planira da lansira u svemir još jedan satelit. Ta najava je u Južnoj Koreji i kod njenih saveznika pokrenula špekulisanja o tome da li Sjeverna Koreja zapravo planira da ispali raketu velikog dometa ili čak izvrši četvrti test atomskog naoružanja.

Nordkorea Kurzstreckenrakete

Lansiranje raketa 2013. godine

Nagovještaji, upozorenja, špekulacije

Nakon takvih najava iz Pjongjanga, portparol južnokorejskog ministarstva odbrane ocijenio je da su takve provokacije „jasno kršenje rezolucije UN-a koja zabranjuje sve aktivnosti u korišćenju balističke raketne tehnologije“. Ipak, rekao je portparol, do sada „nisu primijećene nikakve posebne aktivnosti“ iz kojih može da se zaključi da ispaljivanje predstoji. U slučaju da se špekulacije pretvore u stvarnost i Sjeverna Koreja sprovede to što najavljuje, zemlji prijete nove međunarodne sankcije.

Međunarodno izolovan režim to međutim ne plaši – istakao je početkom oktobra Hjun Hak Bong, sjevernokorejski ambasador u Velikoj Britaniji. U jednom od rijetkih nastupa, on je rekao da to neće odvratiti njegovu zemlju: „Ne postoji ništa, zbog čega bismo morali da se bojimo. Sasvim sigurno ćemo nastaviti s našim planovima. U stanju smo u svakom trenutku i bilo gde da otvorimo vatru.“

Okrugli jubilej kao pozornica za demonstraciju moći?

„Verbalne prijetnje i misterioznost – sve to nije ništa novo, već ustaljena praksa. Sjevernokorejsko rukovodstvo tradicionalno se trudi da protok informacija pažljivo kontroliše i ciljano plasira. I uvijek paze da budu što tajanstveniji. U tome su uspješni, piše Ridiger Frank, stručnjak za istočnoazijska pitanja sa Univerziteta u Beču, u knjizi objavljenoj 2014. godine pod nazivom „Sjeverna Koreja – pogled na totalitarnu državu“. Sjeverna Koreja već decenijama je u fokusu njegovog istraživanja, a jedan semestar studirao je i na univerzitetu „Kim Il Sung“ u Pjongjangu.

„Zvuči paradoksalno, a ipak je u izvjesnom smislu logično: što je neki element političkog sistema Sjeverne Koreje važniji, to je manje sigurno naše znanje o njemu i sve smo više upućeni na glasine i pretpostavke.“ S jedne strane, dodaje Frank, najmanje se zna o Kim Džong Unu, a sa druge, o internim strukturama i dešavanjima u partiji i vojsci.

Strukture u koje je teško zaviriti

Radnička partija Koreje, čija se sedamdesetogodišnjica slavi 10. oktobra, najvažniji je organ moći u zemlji. Ona je ta koja prožima sve organizacije, uključujući i vojsku, i koja kontroliše očuvanje propisane ideologije. Njena vodeća uloga utvrđena je ustavom.

Nordkorea Kim Jong-Un Raketentest

Kim Džong Un

Svojom organizacijom, objašnjava Ridiger Frank, Radnička partija u velikoj mjeri sledi uobičajen ustroj partija u socijalističkim zemljama. Bazu čine najmanje organizacione jedinice koje su povezane sa većima. Vrhovni organ je Partijski kongres, koji se teorijski održava na svakih pet godina. Ipak, poslednji, 6. kongres, održan je 1980. godine.

Pored toga, postoje i takozvane Konferencije delegata, koje su do sada u različitim intervalima četiri puta održavane i koje se od Kongresa razliku prije svega po drugačijim metodama izbora delegata, pretpostavlja Frank. Jasnog objašnjenja nema. I vremenski razmaci između konferencija variraju: 1958, 1966, 2010. i 2012. Poslednje dvije imale su za cilj, ocjenjuje stručnjak, da se razjasni ko će naslijediti oboljelog bivšeg šefa države Kima Džonga Ila, odnosno da se poslije njegove smrti osigura dolazak na vlast njegovog sina.

Da li Kim Džong Un ponovo pokazuje mišiće?

Od kraja 2011. godine, Sgevernu Koreju vodi Kim Džong Un. Kada je riječ o vojnom zastrašivanju, mladi vlastodržac odmah po dolasku vlasti je dao sopstveni pečat: u decembru 2012. godine ispaljena je raketa velikog dometa – samo pet dana uoči prve godišnjice od smrti Kima Džonga Ila. Nekoliko mjeseci kasnije, u februaru 2013. godine, Sjeverna Koreja je po treći put testirala atomsko oružje.

Kim Džong Un već više puta je dokazao da kod njega mora da se računa sa vojnim akcijama iznenađenja. Zbog toga ne bi trebalo da čudi to što najave iz Sjeverne Koreje o mogućem lansiranju satelita, povodom okruglog jubileja, izazivaju zabrinutost u inostranstvu.

Preporuka redakcije