1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Sječa tropskih šuma

Godišnje sa lica zemlje doslovno nestane oko 16 miliona hekrata tropskih prašuma, ili ilegalnom sječom, ili u namjerno postavljenim požarima. Sječa tropskih prašuma je jedan od uzroka ekoloških katastrofa.

default

Još samo rijetkost - divovska stabla u tropskoj prašumi

Prije osamdeset godina, 60% svih 7000 otoka koji čine Filipine bili su pokreiveni tropskom prašumom. Danas ta površina iznosi 18 procenata. Gdje je nekada bila šuma, danas su izgrađena naselja, plantaže i polja. Posljedice su katastrofalne:

“Ne može se samo tako sječi tropska šuma. Kada posječemo drveća sa brda, dolaze poplave, erozija zemlje i na kraju stradaju i naše doline.”

Pater Francis Lucas je predsjednik Katoličke medijske mreže u manili. Prije toga je godinama bio na selima, gdje se između ostalog borio i za očuvanje ekološkog sistema. Posljedice uništavanja šume nisu odmah vidljive, upozorava i Wade Lim, poljoprivrednik i aktivista za zaštitu okoline:

“Kada se započne sa sječom na padinama brda, prođe neko vrijeme prije nego se vide posljedice. Domaća tropska stabla imaju duboke korijene koji drže zemlju na okupu i zadržavaju vodu. Kada se ona posjeku traje između tri do pet godina dok korijenje istrune, i više ništa ne može držati.”

Nekada su šume na Filipinima bile pune ogromnog drveća, promjera 2 do tri metra. Jedno takvo stablo već je popunjavalo čitav kamio za vuču. Danas takvih stabala više nema - ona su već izumrla. Na njihova mjesta du došle plantaže banana ili ananasa. Jedna od posljedica: sve učestalije sve veće prirodne katastrofe, poput poplava i lavina blata. Ljudi više namju prirodnu zaštitu od uragana, koji su istovremeno sve jači. Paciencia Milan, sa univerziteta u Visayi, vrlo je zabrinuta za budućnost:

“Kada uništimo tu biološku raznolikost, uništili smo i osnovu našeg života. Mi razaramo vlastitu životnu okolinu. A kada se ti resursi potroše – šta ćemo onda? Kuda ćemo tada ići?”