1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Sjećanje na dan kada je pobijeđena smrt

Kršćani slave svoj najveći i najstariji blagdan Uskrs kao spomen uskrsnuća Isusa Krista, njegove pobjede nad smrću i nad grijehom te kao najočitije svjedočanstvo Kristova božanstva i zalog uskrsnuća za vječni život.

default

Uskrs je i prvi blagdan koji se slavi još od apostolskih vremena, a vuče porijeklo u jevrejskom blagdanu Pesahu. I dok su Jevreji Pesahom slavili čudesna Božja djela, koja je On pokazao posebno izlaskom Izraelaca iz egipatskoga ropstva, kršćanska se vjera usredotočuje na Isusovo Uskrsnuće, to jest prelaz iz smrti u život.

Prvobitno se Uskrs slavio svake nedjelje, a od 2. stoljeća slavi se jedanput godišnje nakon prvog proljetnog punog mjeseca, između 21. Marta i 25. aprila. Kao centralni blagdan crkvene godine, Uskrs se u liturgiji slavi punih pedeset dana, do Duhova ili Pedesetnice.

Karfreitagsfeierlichkeiten in Peru

Uskrs je blagdan, utemeljen na lunarnom kalendaru sličnom, ali ne identičnom, hebrejskom kalendaru - u zapadnome kršćanstvu Uskrs uvijek dolazi na nedjelju između 22. marta i 25. aprila, a u istočnom kršćanstvu između 4. aprila i 8. maja.

Svakih nekoliko godina, pa tako i ove, zbog poravnavanja uskrsnih kalendara, temeljenih na proljetnoj ravnodnevnici i Mjesečevim mijenama, Uskrs istog dana slave i vjernici koji taj blagdan obilježavaju po gregorijanskom te po julijanskom kalendaru.

Uskrs u sjeni seksualnog zlostavljanja maloljetnika

Rimokatolički poglavar papa Benedikt XVI predvodio je večernju službu u Bazilici Svetog Petra u Rimu, u okviru takozvanog uskršnjeg bdijenja. Papa se istovremeno sa ovogodišnjom uskršnjom proslavom suočava sa optužbama da nije spriječio seksualno zlostavljanje maloljetnika, što je skandal koji posljednjih mjeseci potresa katoličke crkve širom Evrope.

Rom / Papst / Kolosseum / Karfreitag

Vatikanske novine L'oservatore Romano (L'Osservatore Romano) su objavile da se radi o "kampanji gnusnog blaćenja" pape i citirale poruke podrške rimokatoličkom poglavaru, koje su stigle od biskupa

širom svijeta.

Papa se u propovijedi usredotočio na teme života, smrti i besmrtnosti, postavivši pitanje što bi se dogodilo da moderna medicina može ukinuti smrt.

'Što bi se stvarno dogodilo da u tome uspijemo? Možda ne posve, ali da smrt uspijemo odgoditi sve dok ljudi ne dosegnu dob od nekoliko stotina godina. Bi li to bila dobra stvar?', zapitao se Papa. 'Čovječanstvo bi postalo izuzetno staro i ne bi više bilo mjesta za mlade. Sposobnosti inovacija bi zamrle i beskonačan život ne bi bio raj nego kazna', rekao je Benedikt XVI.

Umjesto toga, Bog čovječanstvu nudi novi, drugačiji život kroz 'istinski lijek za besmrtnost - krštenje', rekao je Papa. Papa na Bdijenju nije izravno spomenuo pedofilske skandale koji zadnjih mjeseci potresaju Rimokatoličku Crkvu. U skladu s tradicijom, tokom Bdijenja krstio je petero odraslih obraćenika iz Somalije, Rusije, Albanije, Japana i Sudana.

Papa Benedikt XVI pozvao je danas na "duhovni i moralni preobražaj" čovječanstva u tradicionalnoj uskršnjoj poruci. "Čovječanstvu je potreban duhovni i moralni preobražaj. Potrebno mu je da se uzdigne iz duboke krize, za šta je neophodna velika promjena, počevši od savjesti", rekao je papa u poruci "urbi et orbi". Papa je pomenuo i krizna žarišta u svijetu i ukazao na "istinski egzodus" zbog sukoba na Bliskom istoku, "zemlji koja je blagoslovena Hristovom smrću i uskrsnućem". Vođa Katoličke crkve osudio je progon hrišćanskih manjinskih zajednica, naročito u Iraku. "Hrišćanskim zajednicama koje prolaze kroz iskušenja i patnje, naročito u Iraku, poručujem - mir s vama", rekao je papa.

Danas Uskrs slave i pravoslavci

Nekoliko stotina hiljada Rusa prisustvovali su ponoćnoj vaskršnjoj liturgiji u hramu Hrista Spasitelja u Moskvi, koju je služio patrijarh moskovski i cijele Rusije Kiril. Liturgiji su prisustvovali predsjednik Rusije Dmitri Medvedev i premijer Vladimir Putin. "U ovim danima, srca ljudi ispunjena su istinskom ljubavlju prema bližnjima, željom da čine dobro i pomognu onima kojima je pomoć potrebna", rekao je Medvedev čestitajući građanima Vaskrs.

Flash-Galerie Ostern Traditionen in den verschiedenen Ländern

"Proslava Vaskrsa ima poseban značaj u duhovnom život ruskog društva", saopštio je Medvedev u poruci koju je noćas objavio Kremlj. On je ukazao na simboliku činjenice da ove godine Uskrs slave istog dana protestanti, katolici i pravoslavci. "Njihova saradnja radi mira i uzajamnog razumijevanja doprinijeće većoj harmoniji u međuetničkim i međukonfesionalnim odnosima", dodao je ruski predsjednik.

Putin je u svojoj poruci čestitao moskovskom patrijarhu i cijele Rusije Kirilu na "ogromnoj ulozi koju je pravoslavna crkva imala u obnovi nacionlne tradicije i konsolidaciji društva". On je u poruci koju je objavila njegova kancelarija izrazio želju da će Vaskrs "donijeti mir i ljubav u svaki dom".

Oko 10. 000 pravoslavnih vjernika okupilo se u Crkvi Svetog groba u Jerusalimu povodom bogosluženja Svetog ognja, jednog od najvećeg čuda koje se dešava u Svetoj zemlji. Plamen se pojavljuje iz Isusovog groba, što je znak za vjernike da ih Spasitelj nije zaboravio. Ritual svete vatre star je najmanje 1.200 godina.

Pravoslavni hrišćani vjeruju da se Sveta vatra sama pali iz grobnice Isusa Hrista, dan uoči Uskrsa. Svjetlost svete vatre je potom prenesena u crkvu Rođenja Isusova u Vitlejemu, te specijalnim letovima i u druge gradove u kojima žive pravoslavci.

Autor: Agencije/Mehmed Smajić

Odgovorni urednik: Senad Tanović

Preporuka redakcije