Sive nijanse bh. tokova novca

Bankarski sektor u Bosni i Hercegovini (BiH) našao se u nezavidnoj situaciji nakon što je ova zemlja u Evropskoj uniji (EU) okarakterisana kao država sa strateškim nedostacima u oblasti sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma. BiH je, kako je to objavilo Udruženje banaka BiH, označena kao „značajna prijetnja finansijskom sektoru EU" zbog čega je stavljena na tzv. „crnu“ listu Unije. Odbijanje izvršenja transakcija iniciranih od bh. banaka, usporen ili onemogućen priliv kapitala iz EU te usporene ili onemogućene transakcije diplomatskih i privrednih predstavništava BiH u EU, samo su neki od problema u praksi na koje upozoravaju iz Udruženja banaka BiH.

Bivši guverner Centralne banke BiH i dekan Ekonomskog fakulteta u Sarajevu Kemal Kozarić smatra da BiH sa svojom kompliciranom strukturom „sama sebi ponekad otežava poziciju", jer još nije ispoštovala preuzete obaveze. „Ovo je ozbiljno upozorenje od strane EU. Bilo je obećano da se do kraja godine izvrše ispravke u entitetskim zakonima. U Republici Srpskoj (RS) to je Zakon o krivičnom postupku, a u Federaciji BiH Zakon o registru vrijednosnih papira. Za razliku od EU, u BiH imamo decentraliziranu superviziju atipičnog modela nad sistemski važnim bankama, dvije entitetske agencije za bankarstvo, ministarstva finansija na raznim nivoima, Centralnu banku BiH i entitetske zakone. Takva komplicirana struktura otežava situaciju u finansijskom sektoru, odnosno, otežava sprječavanje pranja novca i finansiranja terorizma. Banke su u nezavidnoj poziciji i sigurno je da će transakcije koje dolaze iz inozemstva, ali i transakcije iz BiH, imati specijalni tretman uz dodatne provjere, što bi moglo poskupiti transakcije i usporiti transfer novca. Na kraju, ispaštat će klijenti, građani BiH. Mislim da će nadležni ipak ispuniti preuzete obaveze i da će BiH biti skinuta s crne liste“, rekao je Kozarić za BH radio 1.

Problem ostaje, uprkos demantiju

Vijeće ministara BiH u međuvremenu je demantiralo informaciju da se BiH nalazi na „crnoj" listi EU. „Dužni smo obavijestiti javnost da je ova informacija neistinita i da se BiH nalazi na 'sivoj' listi, što predstavlja značajnu razliku“, saopćeno je iz Vijeća ministara. 

„Biti na sivoj listi podrazumijeva da se BiH tretira kao rizična zemlja od strane Međunarodne radne grupe za financijske mjere protiv pranja novca i finansiranja terorizma (FATF)“, kaže za Deutsche Welle ekonomski analitičar Admir Čavalić. „Trenutne reforme idu u pravcu skidanja BiH sa ove liste, kao što je to ranije uradio Komitet eksperata Vijeća Europe za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti (MONEYVAL). Razlika između 'sive' i 'crne' liste je u rizičnosti pojedinih zemalja i samo ekstremni slučajevi dospijevaju na tzv. 'crnu' listu. BiH je zaista daleko od toga i izvjesno je da na 'crnu' listu, gdje se pored ostalih nalazi Sjeverna Koreja, neće dospjeti“, kaže Čavalić.

Ni „siva" lista ne ohrabruje

Za Čavalića je i „siva“ lista dovoljan razlog za kritiku nositelja reformskih procesa, odnosno Vijeća ministara i entitetskih vlada. „Apsolutno je nejasno zašto se ovaj problem već pune dvije godine ne rješava i ko je odgovorni krivac za navedeno. Početna pretpostavka je da je riječ o klasičnom neradu radnih grupa koje su ciljano formirane za provođenje reformi u oblasti usklađivanja finansijske regulative. S druge strane, moguće je da postoje i neki specijalni interesi koji namjerno blokiraju usvajanje određenih regulativa, naročito onih koji se tiču suzbijanja mogućnosti za pranje novca“, ističe naš sagovornik.

Čavalić podsjeća na to da međunarodne organizacije godinama insistiraju na usklađivanju zakonodavstva i propisa u BiH. „U kontekstu prijetnje globalnog terorizma, ovo je zaista aktuelno pitanje u cijeloj Evropi i očekivano je da BiH trpi pritiske i Međunarodnog monetarnog fonda i EU kako bi se zakonska legislativa uskladila i unaprijedila“, kaže Čavalić. On upozorava da će zbog neriješenih pitanja u finansijskom i bankarskom sektoru, trpjeti bh. ekonomija, odnosno građani ove zemlje, jer će usporavanje i potencijalno blokiranje finansijskih tokova pogoršati imidž države i smanjiti potencijal stranih investicija.