1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Sit gladnog ne razumije

Nedavno je u Velikoj Britaniji objavljena knjiga pod naslovom: Smeće - globalni skandal sa hranom. Kada Zapadni svijet ne bi toliko rasipao hranu, bilo bi manje gladnih, a i priroda bi manje trpjela.

Britansko domaćinstvo mjesečno baci namirnice u vrijednosti od 35 eura.

Britansko domaćinstvo mjesečno baci namirnice u vrijednosti od 35 eura.

U parku ispred jednog od vodećih univerziteta u Londonu -School of Oriental and African Studies - na vlažnoj travi, tridesetak studenata okupilo se na pikniku. Kuskus začinjen kurkumom, na šargarepi i grašku, uz to zreo avokado, a kao predjelo suši. Švedski sto izgleda privlačno. A ne košta ni penija. "Imamo masu upakovanih sendviča koje sam juče uzeo u malom kafiću u Londonu, ogromnu kutiju sira, koju je jedna samoposluga izbacila napolje, zato što mu je istekao datum upotrebe", kaže jedan student.

Pobuna protiv potrošačkog društva

Studenti sebe nazivaju „roniocima po smeću“ zato što ne prezaju od toga da iz smeća vade bačene namirnice. To je neka vrsta pobune protiv potrošačkog društva. Vrlo omiljena kod siromašnih studenata. Premijer Gordon Braun upozorava: "Svako britansko domaćinstvo u prosjeku nedjeljno baca namirnice u vrijednosti od osam funti (devet eura). Naravno, globalna kriza oko ishrane iziskuje globano riješenje. Ali, ne bi škodilo ni da se u vlastitoj zemlji krene dobrim primjerom".

Bogati se rasipaju, siromašni gladuju

Sa onim što bogate zemlje bacaju, mogu se ishraniti gladni u svijetu.

Sa onim što bogate zemlje bacaju, mogu se ishraniti gladni u svijetu.

U bogatim evropskim zemaljama i u SAD između 30 i 50 odsto hrane završi u kontejneru, kaže Tristram Stjuart, absolvent elitnog univerziteta Kembridž. On je i farmer i autor pomenute knjige“Smeće". "Istovremeno milijardu ljudi u svijetu gladuje. Sa onim što bogate zemlje bacaju, mogli bismo ishraniti sve te gladne. Skupa hrana se baca, još više se stvara efekat staklene bašte. Siječe se još više šuma, da bismo proizvodili još više hrane i još više bacali…"

Tristram Stjuart sjedi u menzi i zamišljeno miješa kašičicom po šolji kafe. U posljednjih 40 godina, hrana je u zapadnim zemljama postajala sve jeftinija. Istovremeno je nastalo urbano društvo, ljudi su se udaljili od procesa proizvodnje poljoprivrednih proizvoda. Supermarketi imaju glavnu riječ- u Velikoj Britaniji oni drže tri četvrtine tržišta životnih namirnica.

"Menadžeri velikih lanaca supermarketa koje sam intervjuisao, manje ili više, priznaju da namirnice koriste kao božićnu dekoraciju. Oni pune regale kako bi bili dupke puni. Kada vidiš kutije pune šargarepa, pravih kao svijeće, sjeti se da je seljak morao da baci 30 odsto svog povrća zato što supermarket nije prihvatio povrće koje nije po normi".

Autori: R. Rah / M. Veljković

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić