1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Siroti Balkan

Povodom nastavka razgovora između Kosova i Srbije u Bruxellesu, tisak na njemačkom jeziku donosi intervju s kosovskim ministrom vanjskih poslova. Listovi pišu i o jako lošoj ekonomskoj situaciji na Zapadnom Balkanu.

Napuštena tvornica u Preševu, Srbija

Napuštena tvornica u Preševu, Srbija

U članku pod naslovom "Siroti Balkan", Süddeutsche Zeitung (SZ) se osvrće na reformski zastoj u zemljama bivše Jugoslavije, ističući da "zemlje poput Bosne i Hercegovine i Hrvatske pate zbog korupcije i birokracije". Upravo s primjerima iz Hrvatske se i obrazlaže zašto su ekonomije u tim zemljama slabe i bolešljive: "Poput drugih zemalja regije, i Hrvatska je mala i slaba kad je u pitanju kapital te želi, tako glasi parola vlade, privući strane ulagače u zemlju kako bi oni svojim novcem i znanjem razvili gospodarstvo i stvorili nova radna mjesta. No, želje su jedno, a realnost drugo. Strukturalne slabosti i nedovoljna reformska volja, jaka ovisnost o Europskoj uniji koja je i sama bolešljiva, još uvijek prisutni politički klijentelizam i antagonizam te slaba konkurentnost koče ne samo Hrvatsku. Na listi konkurentnosti Svjetskog gospodarskog foruma, zemlje te regije su na posljednjim mjestima: Crna Gora na 72. mjestu, Makedonija i Hrvatska na 80. i 81., prate ih Bosna i Hercegovina i Albanija na 88. i 89., i Srbija na 95. mjestu. Samo kod nezaposlenosti su te zemlje bivše Jugoslavije i susjedi poput Albanije na prvim mjestima."

Napuštene tvornice poput Gredelja su svakodnevica i u Hrvatskoj

Napuštene tvornice poput "Gredelja" su svakodnevica i u Hrvatskoj

Navodeći stope nezaposlenosti, primjerice u Hrvatskoj 16 posto, u Makedoniji 31, i na Kosovu čak 43 posto, SZ navodi da je u stvarnosti vjerojatno još više ljudi bez posla, jer se mnoge žene i dugotrajno nezaposleni uopće ne pojavljuju u statistikama. "U Srbiji, koja je sa svojih oko sedam milijuna stanovnika najveće gospodarstvo regije, prema navodima Svjetske banke je od 2008. zabilježen gubitak oko 680.000 radnih mjesta - gotovo svako treće radno mjesto. Do kraja veljače je stopa nezaposlenosti narasla na 26,7 posto", prenosi SZ.

Korupcija, slabunjava industrija, zastarjela i nepostojeća infrastruktura,...

Taj list s tim u svezi navodi i razloge tih loših statistika, odnosno da Srbiju, kao i njezine susjede, "koče kruta pravila i korupcija, slabunjava industrija, zastarjela ili nepostojeća infrastruktura i nedostatak proizvoda koji bi se mogli plasirati na svjetskom tržištu. Poslovi poput isporuke 15.000 traktora do 2016. Etiopiji se prije mogu zahvaliti starim kontaktima iz vremena nesvrstanih nego samim traktorima kao takvima. Kao i druge zemlje u regiji, tako i Srbija ima napuhan državni aparat s previše neproduktivnih službenika i brojnim državnim poduzećima, koje imaju gubitke, a gotovo nijedan ulagač ne želi. Poznato je koje su reforme potrebne: za to bi Srbija morala stati na žulj oligarsima, ratnim veteranima ili ultranacionalističkom Kosovo-lobiju. I tako su rupe u proračunu Srbije redovito veće nego planirano. Pa i zbog toga se Srbija raduje novcima iz EU fondova, koji već prije formalnog pristupa čine više stotina milijuna eura godišnje."

SZ ujedno podsjeća i na neprovođenje reformi u Bosni i Hercegovini, zbog čega je toj zemlji Međunarodni monetarni fond (MMF) već jednom uskratio kredite, i to 2009. godine. List napominje da je Bosni i Hercegovini MMF 2012. odobrio kredit, ali samo kako bi se prethodni kredit mogao otplatiti te da će novi, veći kredit Bosna i Hercegovina dobiti samo nakon što provede obećane reforme. "Te reforme bi međutim službenu stopu nezaposlenosti od 28 posto trebale još povećati. Pa tako Bosanci i Hercegovci slave dogovore, kao onaj s Njemačkom početkom travnja, da njihove medicinske sestre i njegovatelji smiju raditi i u Njemačkoj", piše SZ zaključujući da uspješnih ekonomskih priča u regiji dosad ima jako malo.

"Srbi su Kosovo priznali kao realnost"

Povodom novoga sastanka premijera Kosova i Srbije, Hashima Thacija i Ivice Dačića, u Bruxellesu ovoga utorka (21.5.), austrijski Die Presse donosi intervju s kosovskim ministrom vanjskih poslova, Enverom Hoxhajem, kojega u naslovu citira riječima: "Srbi su Kosovo priznali kao realnost". U intervjuu Hoxhaj naglašava da je dogovor, koji je postignut između Beograda i Prištine, veoma važan za Kosovare "jer Srbi njime priznaju realnost neovisnog Kosova, naš ustav i naše institucije. Ne razumijemo ni zašto beogradsko izaslanstvo tijekom prethodna dva susreta, na kojima se radilo o primjeni, nije htjelo prihvatiti prijedloge Lady Ashton. Ali polazim od toga da će se dvojica premijera 21. svibnja dogovoriti. Situacija na sjeveru Kosova se može promijeniti samo ako Srbija primijeni dogovor - i samo onda će Beograd i dobiti datum za pristupne pregovore."

Enver Hohhaj

Enver Hoxhaj

Na pitanje novinara gdje u postignutom sporazumu stoji da Srbija priznaje neovisno Kosovo, Hoxhaj odgovara da on nije ni govorio o "formalnom priznanju", obrazlažući: "Kao prvo, pregovarački proces su vodili dvojica premijera, kao drugo, taj proces se odvijao bilateralno, i treće, u sadržaju sporazuma je stalno riječ o zakonima i o Ustavu Kosova, što znači da se to i priznaje." Hoxhaj se također osvrnuo i na pitanje o tome da je dogovor s Beogradom postignut s vladom u kojoj sjede nekadašnji Miloševićevi ljudi, naglasivši: "Mi smo svjesni da je nekoliko predstavnika te vlade prema Sloveniji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Kosovu vodilo politiku, koja nije imala namjeru da osigura mir, sigurnost i ljudska prava. Mi vladu u Beogradu želimo ocijeniti po tome kako se ona sada prema Kosovu odnosi." Hoxhaj je istovremeno odbacio mogućnost, koju je privatno spominjao i Dačić, o razmjeni teritorija, napomenuvši da bi takva ideja mogla samo izazvati nasilje i otvoriti Pandorinu kutiju na Balkanu. Kosovski ministar se za list Die Presse osvrnuo i na slične prijedloge iz Tirane kako bi se stvorila "Velika Albanija" te istaknuo: "Mi ne samo da smo protiv velikosrpskoj projekta, veći i protiv velikoalbanskog. Zemljopisna karta Balkana je već napisana za sva vremena, i granice su fiksne."

Autorica: Marina Martinović

Odgovorni urednik: Svetozar Savić