1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Siromasi kao pokusni kunići

Farmaceutski koncerni moraju isprobati svoje lijekove i na ljudima, a to je mnogo jeftinije provesti u Indiji ili Africi gdje bolesnici ionako nemaju za liječnika. Ipak, koncerni tvrde da se skandal preuveličava.

"Bolesna sam, ali nemam novca za liječnika ili za lijekove. Ovdje mi pomažu besplatno!", objašnjava Ameena iz Pithampura u Indiji u emisiji njemačke RTV-postaje WDR. Ali ono što Ameena zapravo ne zna: lijekovi koje dobiva od svog indijskog liječnika kojeg također plaća neki "dobrotvor", zapravo uopće nisu dopušteni za liječenje bolesti od koje boluje.

Ova Indijka je tek jedna od tisuća koje, često bez znanja i dopuštenja, sudjeluju u testovima međunarodnih farmaceutskih koncerna. Već godinama oni nude takve terapije u zemljama poput Bangladeša i Indije, ali i u Africi ili Kini.

Jer kako nalažu nadležne službe za registraciju lijekova na zapadu, svi lijekovi koji se nađu na tržištu su morali biti ispitani i na ljudima. Teoretski i po takozvanoj Deklaraciji iz Helsinkija, postoje stroga pravila za takav test: on mora biti dragovoljan, ispitanik može u svakom trenutku prekinuti sudjelovanje i, osobito kad je riječ o kroničnim bolestima, farmaceutska tvrtka mora obećati pomoć pacijentu i nakon završenog testa.

Indien Sarabjit Singh Begräbnis Verbrennung

I tradicija u Indiji ide u korist bezočnim eksperimentima

"Humanost" farmaceutskih koncerna

To zapravo znači da su i troškovi golemi: razvoj i ispitivanje nekog lijeka lako može koštati i po 800 milijuna eura. A lijekova koji se trebaju ispitati ima jako mnogo. Samo koncern Boehringer-Ingelheim u ovom trenutku provodi 125 ispitivanja u 72 zemlje u kojima sudjeluje više od 70 tisuća ispitanika. Slično je i kod svih ostalih proizvođača lijekova koji djeluju na svjetskom tržištu.

A test u nekom od "sirotišta" naše planete drastično smanjuje troškove. Osobito je privlačna Indija: ne samo da tamo živi oko 700 milijuna stanovnika koji praktično nemaju pristup nekom specijalistu, nego u toj zemlji ima i dobro obrazovanih liječnika koji će pomoći provođenju ispitivanja. Povrh toga - izgleda da to želi i sama država Indija.

Jer 2005. je ta zemlja uvelike ublažila kriterije po kojima se smiju provoditi testovi lijekova u Indiji. Gotovo je licemjerno da se takvi testovi predstavljaju pod krinkom - humanitarne pomoći! Jer kako objašnjava Christian Wagner-Ahlfs, kemičar u organizaciji BUKO koja istražuje aktivnosti farmaceutskih koncerna u trećem svijetu, u Indiji živi mnogo ljudi u velikoj bijedi i među njima nije teško naći bolesnike s "pravom" bolesti kakva zanima koncern. Oni ionako nemaju novca ni mogućnosti za liječenje "i kad onda dobiju mogućnost terapije, onda je to naravno vrlo privlačna ponuda".

Potenzmittel Viagra verbrennt Fett (Mäuse)

ropisi o dozvoli lijekova jasno određuju da nije dovoljno testove provesti samo na životinjama.

A kad test pođe po zlu...

Štoviše: Rolf Hömke iz Udruge proizvođača lijekova naglašava kako "farmaceutski koncerni mogu čak pomoći ublažiti deficite zdravstvene zaštite tako da tamošnje bolnice opskrbljuju modernom tehnikom i osobljem". Naravno, ta moderna tehnika u ovom slučaju služi koncernima, ali se ipak mora reći da sve to onda ipak ostaje i na dobrobit tamošnjeg stanovništva.

Ipak, Indija je poželjno odredište za takve eksperimente i iz još jednog razloga: u mnogim dijelovima te zemlje se tradicionalno, mrtvi - spaljuju. A kako se u provinciji Indije jedva može dogoditi da netko zatraži obdukciju preminulog, to znači i da, ako nešto pođe po zlu, više nema nikakvih dokaza koji bi teretili farmaceutsku tvrtku.

Nažalost, to se uvijek iznova događa - i u međuvremenu su i mediji Indije u bojnom pohodu protiv međunarodnih koncerna. Između 2007. i 2010. je, kako javljaju tamošnji stručnjaci, preminulo 1.725 osoba za vrijeme, ili neposredno nakon neke zdravstvene studije. Nije rijetkost da se ispitivanja vrše i na maloljetnicima - čak i djeci, bez da se uopće pitaju roditelji za dopuštenje. Tek u vrlo rijetkim slučajevima su obiteljima preminulih plaćene i odštete - i niti jedna nije veća od 2.500 eura.

Teškom mukom do informacija

Farmaceutski koncerni su dugo šutjeli, ali ove, već glasne optužbe za ubojstva bolesnika, ipak su ih natjerale da objave barem dio svojih tajni. Doduše, priznaju kako ima pojedinih "crnih ovaca" kojima cilj - test lijekova i manji troškovi, opravdavaju baš svako sredstvo.

Bildergalerie Bhopal Madhya Pradesh Indien Chemie Katastrophe Unfall Opfer Umwelt

Ipak, golema većina lijekova se ispituje na Zapadu - i velika većina tih ispitivanja je potpuno besmislena

Ali podsjećaju i kako su nadležne službe za lijekove u SAD-u i u Europi vrlo oštre kada je riječ o testovima na ljudima - i njima onda moraju objasniti i dokazati, gdje su ti testovi doista provedeni. A Udruga proizvođača lijekova tvrdi - golema većina testova se i provodi na zapadu! Tako je u samom SAD-u prošle, 2012. godine pokrenuto 2.590 ispitivanja lijekova, u Njemačkoj 715, u Velikoj Britaniji, Kanadi i Francuskoj po petstotinjak - a u Kini i Indiji po 200!

Christian Wagner-Ahlfs pak objašnjava kako doista postoji još jedan motiv za tajnovitost koncerna kad ih se zapita o ispitivanjima lijekova. On doduše nije tako bezočan kao korištenje siromaha za pokusne kuniće, ali nije baš niti mnogo plemenitiji. A to je - pohlepa i želja koncerna da što duže zadrže patent na određeni lijek ili preparat.

Ili samo - pohlepa?

Naime, nakon određenog roka, svatko može proizvoditi lijek s kojim ti koncerni zarađuju milijune i čak milijarde. Farmaceutske tvrtke zato mijenjaju tek djelić kemijskog spoja - često tek neki besmisleni dio koji neće pokazati baš nikakvu razliku u djelovanju, ali kojim onda stječu pravo produžiti patent.

Drugim riječima, takvi "pokusni kunići" ponekad doista dobivaju "normalan" lijek kakav bi inače skupo platili u apoteci - a koncerni tako mogu i dalje ubirati golemu zaradu od tih zaštićenih preparata. Naravno da ima i pokušaja s novim lijekovima koji će se pokazati opasni ili čak smrtonosni. Ali većina testova, tvrdi ovaj kemičar, su tek ovakvi "kozmetički" testovi "novih" lijekova. Jer, stvoriti "pravi" novi lijek je jednostavno - previše skupo.

Marc Koch/ Aneđeloko Šubić

Odgovorna urednica: Belma Fazlagić-Šestić