1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Siromašnima u BiH država pomaže preživjeti tek nekoliko dana u mjesecu

Prema podacima Svjetske banke Bosna i Hercegovina za socijalni sektor izdvaja, četiri posto BDP-a, znato više od zemalja u regiji. Istovremeno je i zemlja je s najviše siromašnih u Europi.

„Stid me zbog toga, ali prosto svaki dan kao čovjek moram odvojiti nešto svoje profesorske plaće i dati onima koji prose ispred Filozofskog fakulteta, i vidim da ljudi ne lažu, da su to građanska lica koji nemaju za svoje dijete kupiti kruh. To je ponižavajuće. Mi smo, dakle, na rubu očaja, pri čemu naše političke elite u zemlji s 540.000 nezaposlenih imaju najviše plaće u Europi posve nezasluženo“. Tim je riječima ovih dana javno progovorio profesor Mile Lasić, o onom o čemu mogu posvjedočiti mnogi stanovnici Mostara, a stanje nije drugačije ni u drugim gradovima u BiH.

Sve je više onih koji i lijekove uzimaju na odgođeno plaćanje

Sve je više onih koji i lijekove uzimaju na odgođeno plaćanje

Sve je više onih koji na ulici mole marku-dvije da kupe kruh. Za siromašne pomoć ovih dana na mostarskim ulicama skupljaju i studenti Vedran i Anđela. „ Pokušavamo pomoći. Ljudi baš nemaju novac da daju, ali daju hranu i odjeću jer to i imaju i odazivaju se, a mi to onda predajemo Caritasu, Centru za socijalni rad i Pučkoj kuhinji“, kažu ovo dvoje mostarskih studenata.

Pomoć skupljaju studenti i mediji

U socijalno neosjetljivoj državi, solidarnost prema siromašnima pokazuju i drugi. Tako je u medijima sve više emisija posredstvom kojih se prikuplja novac te pomoć u hrani i odjeći, koju onda televizijske ekipe odvoze socijalno ugroženim obiteljima, poput emisije „Ispuni mi želju“ televizije Hayat.

Goran Tinjić iz Ureda Svjetske banke u BiH kaže za Deutsche Welle kako BiH izdvaja najviše u regiji, čak četiri posto BDP-a, za različite programe socijalne pomoći. Najviše, oko dvije trećine odlazi tzv. boračkim kategorijama, no zabrinjava što tek 20 posto od onih najugroženijih u BiH dobije pomoć.

Mladi na mostarskim ulicama prikupljaju pomoć

Mladi na mostarskim ulicama prikupljaju pomoć

„Ono što brine je to što je pored 14 posto onih koji su detektirani kao siromašni još 60 posto stanovništva, pod efektom ekonomske krize u riziku da padne u siromaštvo“, kaže Tinjić.

Avdu srce boli zbog unuke

Da biste ostvarili pravo na socijalnu pomoć u BiH koja u prosjeku iznosi manje od 100 maraka, morate imati primanja niža od iznosa socijalne pomoći, čime vam država pomaže preživjeti tek nekoliko dana u mjesecu. Obitelj Ćutuk, 69- godišnji Avdo te njegova bolesna supruga i kćerka, koja je stopostotni invalid i unuka, preživljavaju od 550 maraka mjesečno, koliko iznosi Avdina mirovina, kćerkina invalidnina i pomoć za njezinu njegu. Avdo svaki dan odlazi do Pučke kuhinje da bi donio jedan obrok svojoj obitelji. Srce ga, kaže, najviše boli za unuku, koja ide u šesti razred osovne škole.

„Šta ja znam što će. Neće dalje ni ići, osmi razred nek završi, dalje kako će biti ne znam. Ja bih volio kad bi se oni pobrinuli da dadnu djetetu bar nešto. Ne znam šta bi ti rekao. Vidiš i sam situaciju kakva je“, jada se starac.

Avdo je prije rata radio kao šef skladišta u sarajevskoj tvrtki Upi komerc, supruga ima dva završena fakulteta, kćerka je frizerka. No, danas su obje bolesne.

Reforma u dva pravca

Kampf gegen Armut in Bosnien-Herzegowina

Avdo Ćutuk jedva sastavlja kraj s krajem

„Sve je to“, kaže Avdo, „od rata i neimaštine“. Mara, djelatnica Pučke kuhinje, koju financira mostarska gradska uprava, kaže kako im svaki dan dođe oko 200 ljudi, koji nemaju što jesti, te kako se taj broj stalno povećava.

U Uredu Svjetske banke u Sarajevu kažu kako je Bosni i Hercegovini hitno potrebna reforma socijalnog sektora. „Mi preporučujemo da se ide u dva pravca. Prvi je da se poboljšaju novčani transferi kako bi se povećao obuhvat onih kategorija kojima je pomoć najpotrebnija. Drugi reformski program je da se učini sve kako bi se najugroženijem stanovništvu dala šansa za zaposlenje“, kaže Tinjić.

No, čini se, kako socijalne teme, trenutno ne zaokupljanju pažnju političara u BIH, koji, kako upozorava profesor Lasić, „žive kao parazitski sloj s europskim plaćama u zemlji koja je po siromaštvu na europskom dnu“.

Autor: Milan Šutalo

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić / Jasmina Rose