1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Siromašni "gastarbajteri"

Stariji stranci i koji godinama žive i rade u Njemačkoj su češće pogođeni siromaštvom nego Nijemci. Ovaj problem se nazirao već godinama a sad je postao očit.

Biografija "gastarbajtera" Esera Göklera je potpuna iznimka. Danas 65-godišnji Turčin stigao je 1969. na rad u Njemačku, ali je za razliku od stotina tisuća svojih sunarodnjaka odmah po dolasku počeo marljivo učiti njemački jezik, položio je maturu, a na kraju završio i ekonomski fakultet. Godinama je kao ekonomist radio za jednu veliku tvrtku, a kasnije se i osamostalio. Gökler je već rano počeo štedjeti i ulagati novac u manje stanove. "Zato danas sam ne moram plaćati stanarinu, a dodatnim prihodima od stanarina mogu popraviti svoju mirovinu od 1.200 eura", kaže Gökler.

Siromašniji od "domaćih"

Eser Göklur

Eser Göklur

No ovaj građanin Njemačke turskog porijekla je sa svojim više nego solidnim primanjima iznimka u usporedbi s ostalim strancima iz južne i jugoistočne Europe koji su u Njemačkoj dočekali mirovinu. Prema aktualnim statističkim podacima, mnogi useljenici u starosti primaju prihode koji su jedva dostatni za preživljavanje. Milijuni useljenika su u šezdesetim i sedamdesetim godinama prošlog stoljeća došli u Njemačku prije svega kako bi izbjegli bijedu u domovini. No gospodarski prosperitet koji su pronašli ovdje nije se odrazio na njihove biografije. Postotak "gastarbajtera" koji su stekli blagostanje u usporedbi s domaćim stanovništvom je vrlo nizak. Nedavno objavljena studija zaklade Hans Böckler pokazuje da je više od 40 posto umirovljenih "gastarbajtera" koji žive u Njemačkoj akutno pogođeno siromaštvom. Time je stopa siromaštva kod useljenika tri puta viša nego kod stanovništva bez migrantskih korijena. Po mjerilima Europske unije kao siromašan slovi onaj kome na raspolaganju stoji manje od 60 posto prosječnog dohotka. Za Njemačku to konkretno znači za samce 848 eura mjesečno, a za parove 1278 eura.

Niske plaće - niske mirovine

Autor studije Eric Seils smatra da su tri čimbenika presudna za povećani stupanj siromaštva kod starijih useljenika. "Oni koji su došli u Njemačku po ugovorima velikih tvrtki, a to je bila većina, u tim su tvrtkama uglavnom obavljali slabo plaćene fizičke poslove", kaže Seils. Niža plaća znači i niža plaćanja u mirovinske fondove, a time kasnije i niže mirovine. Daljnji razlozi koje navodi sociolog Seils se odnose na val otpuštanja u osamdesetima čime su bili pogođeni niže kvalificirani radnici među kojima je natprosječno mnogo stranaca. I na kraju: stranaca gotovo da i nema među skupinom radno zaposlenog stanovništva koje gotovo da i nije pogođeno siromaštvom, a to su državni namještenici. Studija je pokazala da je mnogim strancima tek dolaskom u Njemačku počeo teći radni staž tako da im se godine provedene na radnom tržištu zemlje porijekla ne računaju, što se opet odražava i na visinu mirovine.

Sram ih je primati socijalnu pomoć

Teški materijalni položaj ostarjelih stranaca u Njemačkoj nije novi fenomen nego je poznat već nekoliko godina. Još je 2006. objavljena jedna studija Njemačkog instituta za ekonomska istraživanja koja je ukazala na rastuću pojavu siromaštva među strancima u poodmakloj dobi. Ono što se odonda promijenilo je munjeviti rast broja pogođenih. "Broj stranaca u mirovini koji žive ispod granice siromaštva se sa 170.000 2006. povećao na 270.000", kaže Seils za Deutsche Welle.

Slabo plaćeni radnici - prvi gastarbajteri u Volkswagenu

Slabo plaćeni radnici - prvi "gastarbajteri" u Volkswagenu

Ovaj negativni socijalni trend su prepoznale i ustanove mirovinskih osiguranja u Njemačkoj. Njemačko mirovinsko osiguranje za saveznu pokrajinu Baden-Württemberg je zajedno s još nekoliko socijalnih udruga i ministarstvom za integracije pokrenulo projekt koji bi trebao strance u Njemačkoj senzibilizirati za problematiku financijskog osiguranja života u poodmakloj dobi. "Nakon što smo primijetili da našim tečajevima o tomu kako se što bolje financijski osigurati za starost nismo mogli privući pozornost stranaca, pokrenuli smo projekt namijenjen isključivo ovom dijelu stanovništva", kaže Andreas Schwarz, voditelj projekta za strance pri Njemačkom mirovinskom osiguranju. Tako je rođen projekt NEMIGUSS u kojem se stranci lecima na materinjem jeziku upućuju u to kako se što bolje osigurati za starost. "Sustav financijskog mirovinskog osiguranja je vrlo kompliciran no mi ga ipak želimo jednostavno predstaviti ciljnoj grupi", kaže Schwarz.

No strancima koji se već nalaze u mirovini ne pomaže više ni NEMIGUSS. Stranim umirovljenicima ispod granice siromaštva ne preostaje ništa drugo nego obratiti se lokalnim uredima za socijalnu skrb. Tamo mogu podnijeti zahtjev za tzv. financiranje osnovnih životnih potreba. No to ne rade svi. "Još više nego kod Nijemaca, kod starijih useljenika vlada predodžba o tomu da je primanje državne pomoći sramota pa mnogi nikad ni ne zatraže pomoć", kaže Erich Seils.

Autor: Günther Birkenstock / Nenad Kreizer

Odgovorna urednica: Belma Fazlagić-Šestić

Preporuka redakcije