Sirijski spasitelj iz Koelna

Kada je Amerikanka Caitlin Duncan u novogodišnjoj noći na glavnog željezničkoj stanici u Koelnu u metežu izgubila svog dečka iz vida najprije nije bila zabrinuta. "Misliš, pa dobro, malo si potisnut, ali za nekoliko minuta ćemo se ponovo naći", kaže Duncan.

27-godišnja studentica neurologije iz Seattla živi od prije godinu dana u Tuebingenu. U Koeln je došla proslaviti Novu godinu skupa sa svojim njemačkim dečkom. No ona se odjednom na željezničkoj stanici našla u prijetećoj situaciji kada joj je neko, kratko nakon što je u gomili izgubila svog dečka, skinuo kapu sa glave i drugi je počeli dodirivati. Nakon što je odgurnula muškarce od sebe, tražila je pomoć: "Bila sam prilično izgubljena. Prvo sam pokušavala da odem što je moguće dalje od ulaza u željezničku stanicu jer je gužva tamo bila najveća."

"Bila sam sasvim uplašena"

Ipak od policije, koja je bila na platou ispred željezničke stanice, nije stigla pomoć. Policija je već imala pune ruke posla da stanje stavi pod kontrolu i primorala je ovu mladu ženu da se ponovo vrati u gomilu. Studentica se tamo našla okružena drugom grupom muškaraca koji su je počeli hvatati, vući za kosu i koji su je pokušavali oboriti na pod. "U trenutku sam bila potpuno uplašena i preneražena", kaže ona.

Nakon što joj je pošlo za rukom da pobjegne od te grupe Amerikanka se još jednom obratila policiji koja se, kako se činilo, ponovo nalazila u situaciji da joj ne može pomoći. Uplašena i očajna ona je krenula u potragu za svojim dečkom, kod kojeg je bio njen novčanik i mobitel i koji je stajao van gužve.

U jednom trenutku joj se približio jedan muškarac arapskog izgleda i pitao je na njemačkom može li joj pomoći. Budući da ona nije govorila njemački, a on nije govorio engleski, mladić je pozvao jednog svog prijatelja, Hesham Ahmada Mohammeda, koji govori engleski.

"Možemo vam pomoći"

Mohammed, 32-godišnji bivši učitelj, je skupa sa svojim sirijskim prijateljima prošao put od svoje domovine preko Turske, Grčke, Mađarske i Austrije, dok u konačnici nije došao do bavarskog Passaua. Bilo je to prije šest mjeseci. Pet muškaraca, koji su živjeli u različitim njemačkim gradovima i zbog toga se od dolaska u Njemačku nisu vidjeli, dogovorili su se da se nađu na dočeku Nove godine. No kada su došli na željezničku stanicu na Koelnu bili su šokirani. Ljudi su postali ekstremno nasilni, kaže Mohammad.

"Mi smo znali (neposredno nakon što smo došli) da bi ovo moglo biti opasno mjesto za nas, jer smo vidjeli da ima mnogo pijanih koji nemaju kontrolu." Kada su on i njegovi prijatelji ugledali Amerikanku vidjeli su da plače i sasvim jasno da "ima strah od muškaraca".

Nakon određenog vremena on je uspio ubijediti Duncan da joj od njega ne prijeti nikakva opasnost, nakon čega je ona dozvolila da joj pomogne. "Ona mi je rekla: "Izgubila sam dečka i sama sam. Amerikanka sam". Ja sam joj rekao: Ne morate plakati, mi Vam možemo pomoći." U Mohammedovoj pratnji je ponovo krenula u potragu za dečkom. Mohammed kaže da je deset muškaraca pokušalo da je uznemirava, ali on ju je zaklonio. On i njegovi prijatelji su u konačnici napravili krug oko nje.

"Nešto dobro u ovoj lošoj noći"

U konačnici su prepoznali dečka ove mlade djevojke zahvaljujući njegovom markantnom bijelom ruksaku, kaže Mohammed. Sirijac je prišao ovom mladom Nijemcu i rekao: "Imam nekoga za Vas. Ovdje je Vaša djevojka." Oboje su se veoma obradovali što se ponovo vide i istodobno osjetili ogromno olakšanje.

Duncan je vrlo zahvalna Sirijcima za pomoć. "Oni su rekli: Bilo smo toliko sretni da smo Vam mogli pomoći", i ja sam naravno bila veoma zahvalna", kaže Amerikanka. Ona je ostala u kontaktu sa ovim Sirijcima.

Ahmad Mohammed kaže da su on i njegovi prijatelji bili šokirani kada su sljedećeg jutra saznali o masovnim napadima. Ipak on nije imao strah od posljedica jer zna da on sam nije napravio ništa loše. "Mi smo te noći napravili nešto dobro."

Ovaj Sirijac kaže da su ljudi kao on općenito zahvalni zbog šanse da mogu živjeti u Njemačkoj. Nijemci bi trebali razumjeti da većina izbjeglica ne dolazi tako daleko u Europu da bi ovdje kršila zakone. Ipak ponekad je kulturološko prilagođavanje za migrante jednostavno preteško. Stoga se on nada da će moći naučiti pridošlice nešto o životu ovdje. "Smatram da je život u Njemačkoj dobar život, i da mi moramo taj život poštivati."