1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Sirijska humanitarna katastrofa

U Kuvajtu se održava treća donatorska konferencija za pomoć sirijskim izbjeglicama. Za ovu 2015. godinu ponovo će biti potrebna rekordna suma novca. Patnje Sirijaca ne prestaju, a izbjeglica je sve više.

Nedostaje svega: hrane, medicinskog materijala i opreme, krova nad glavom. Mnogi Sirijci više nemaju ni osnovne stvari koje su im potrebne za život - odjeću, obuću, pokrivače... UN prenosi kako je hitno potrebno pružiti pomoć za preko 12 miliona građana te zemlje. Među njima je pet i po miliona djece. "Ovo je najveća humanitarna katastrofa novijeg vremena", izjavio je Šeih Sabah al-Ahmad al-Sabah, emir Kraljevine Kuvajt koja je organizator donatorske konferencije.

Da bi se pomoglo tim ljudima potrebno je prikupiti dvije milijarde i 900 miliona dolara, predlaže UN zajedno sa organizacijama Crveni krst i Creni polumjesec. Po prvi put je UN napravio i kalkulaciju potreba susjednih država, prvenstveno Turske, Libana i Jordana. Ove države su sve više opterećene jer u njih stiže sve više izbjeglica iz Sirije. Trenutno u te tri države boravi 4,5 miliona sirijskih izbjeglica. Njima je potrebno 5,5 milijardi dolara. Njemačka je od 2012. godine do danas učestvovala u sakupljanju oko milijardu dolara humanitarne pomoći.

Obećanja su jedno, stvarnost drugo

Interaktivna karta broja sirijskih izbjeglica (podaci se dobijaju pomijeranjem plavog klizača)

Humanitarna organizacija Oxfam prenosi kako je do sada od te milijarde dostupno svega 850 miliona dolara. Saradnik ove organizacije Nikolai Link prenosi kako je razlog za to što je godina, relativno gledano, tek počela i sredstva tek treba da pristignu. S donatorskom konferencijom u Kuvajtu stvari bi mogle da se promijene. Interes javnog mnjenja, naime, igra veliku ulogu kada je u pitanju humanitarna pomoć. "Očito da neke države rado čekaju konferencije poput ove u Kuvajtu kako bi onda njihove donacije postale poznate javnosti", kaže Link, koji je optimista: "U ovakvim slučajevima se prikupi i nešto više novca nego što se traži."

Mada na prvi pogled sume o kojima se govori izgledaju ogromne, stvari se relativiraju kada se uzmu u obzir užasne posljedice nakon četiri godine rata. U mnogim dijelovima Sirije u potpunosti je uništena vodovodna mreža. Ukupni kapacitet sistema vodosnabdijevanja u toj zemlji je prepolovljen u odnosu na doba prije rata. Potrebno je hitno pružiti pomoć za skoro 12 miliona ljudi.

Razorena četvrt u Damasku

Razorena četvrt u Damasku

Razoreno je i više od polovine bolnica u Siriji. Posljedica toga je da sirijske žene rađaju djecu u lošim uslovima. U ovoj zemlji se dnevno rodi oko 1500 djece. Stanje je još gore i zato što je djelomično ili potpuno uništeno oko 1,2 miliona kuća. Više od 1,6 miliona Sirijaca nema nikakav krov nad glavom. Uz sve to, u zemlji vlada nestašica hrane. Sedam odsto Sirijaca pati od akutne, a oko dva odsto njih od teške pothranjenosti.

Teško je pružiti pomoć

Mnoge organizacije su spremne da pomognu izbjeglicama. Tu su UN, ali i humanitarne nevladine organizacije. One rade na različite načine, prenosi Nikolai Link. Oxfam ima dozvolu sirijske vlade da djeluje i na teritoriji te zemlje. "U tom smislu se koncentrišemo na to da u pojedinim regionima ponovo uspostavimo snabdijevanje vodom", kaže Link. U Oxfamu pokušavaju da tu pomoć pruže za što više ljudi i na što više raznih lokacija. Posebno težak je rad u područjima zahvaćenim borbama ili u blizini opkoljenih gradova. Uspostavljena je i saradnja sa lokalnim organizacijama uz čiju pomoć se uspijeva doći i do opkoljenih zona. Na taj način se pomoć dostavlja i do nekih od ukupno pet miliona Sirijaca za koje UN navodi da žive "u područjima koja je posebno teško snabdjeti".

Druge organizacije rade po principu "cross-border". One pružaju pomoć iz država koje se graniče sa Sirijom i za to djelovanje nemaju dozvolu vlade u Damasku. Takvo pružanje pomoći je povezano s rizikom. Organizacije osim toga strahuju da ih u njihovom radu mogu ometati strane u sukobu.

Do područja pod kontrolom ektemističkog pokreta al-Nusra ne može se dostaviti pomoć

Do područja pod kontrolom ektemističkog pokreta al-Nusra ne može se dostaviti pomoć

Potpuno bez podrške ostaju ljudi koji žive na područjima pod kontrolom takozvane "Islamske države" ili drugih terorističkih organizacija. Humanitarne organizacije ne mogu doći do tih regiona, a rad u njima je jednostavno preopasan.

Neizvijesna budućnost

U jednom posebnom dokumentu UN traži da se konflikt u Siriji riješi političkim putem. U suprotnom bi se humanitarna situacija mogla dodatno pogoršati. To bi imalo posljedice prvenstveno po mlade. Brojne škole su razorene, a neke koje su ostale čitave su pretvorene u uporišta vojske. Stoga bi veliki dio djece i mladih mogao ostati bez šansi za obrazovanjem. Na taj način bi, dugoročno gledano, njihova budućnost bila na kocki. A time i budućnost cijele zemlje.

Preporuka redakcije