1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Sirija: ostanak na vlasti po svaku cijenu

U Siriji žive, suniti, šiiti i hrišćani, Arapi i Kurdi kao i Čerkezi i Jermeni. Pučem je ranih 70-ih na vlast došla grupa oficira manjinskih Alavita - i tu vlast oni sada brane brutalnim nasiljem. Asad ne želi odstupiti.

default

Krvavi nemiri u Siriji

U Maroku su u nedjelju (24.4.) ponovo na ulice izašle desetine hiljada ljudi tražeći demokratske reforme. U Jemenu se čini da je režim predsjednika Ali Abdulaha Saleha, koji ovom državom vlada preko 30 godina, pri kraju. Nakon krvavih demonstracija, Saleh je načelno pristao na prijedlog koji su sačinile arapske države Persijskog zaliva da podnese ostavku u roku od trideset dana. Prijedlog zalivskih država je da predsjednik, njegovi saradnici i vlada odstupe u roku od 30 dana, ali da zauzvrat dobiju garancije da protiv njih neće biti pokrenuti sudski procesi.

Opozicija u Jemenu još nije pristala na ovu inicijativu ali ima pokazatelja da bi ona mogla biti osnova za dogovor. Opozicija u Siriji je još uvijek daleko od toga da postigne svoje ciljeve. Režim predsjendika Bašira el Asada brutalno guši sve proteste, zabilježene su brojne žrtve među demonstrantima koji traže promjene.

Od sredine marta ljudi su na sirijskim ulicama. Zahtijevaju demokratiju i više slobode. Predsjednik Sirije Bašar al Asad dao je sebi vremena do kraja marta da bi se obratio svom narodu. „Govorim vam u jednoj izuzetnoj situaciji, u kojoj je razvoj događaja nešto kao ispit našeg zajedništva. To je ispit koji se svakog trenutka može ponoviti kao zavjera protiv zemlje naših otaca", rekao je tada Asad.

Screenshot Facebook The Syrian Revolution 2011

Uprkos cenzuri - Revolucija i na Fejsbuku

Protestni pokret on je okarakterisao kao "zavjeru", bez imalo samokritike i najprije nije najavio dodatne reforme. Ove riječi kod sirijskog naroda nisu dobro primljene, a protesti su se zbog toga samo pojačali. U međuvremenu je Bašar al Asad ukinuo vanredno stanje koje je na snazi u toj zemlji od 1963. 48 godina to je davalo njemu i njegovom bezbjednosnom aparatu široka ovlašćenja: dozovoljavana su proizvoljna hapšenja, prisluškivanje telefona, cenzurisan je internet jedanko kao i štampa, a sloboda javnog okupljanja bila je ograničena. No, ukidanjem vanrednog stanja nije se mnogo promijenilo, mišljenje je novinarke Kristin Helberg, koja radi u Damasku i u Berlinu i veoma dobro poznaje prilike u Siriji.

„Nadala sam se da on (Asad prim. koaut.) ima više hrabrosti za brže reforme. Ali to nije dokazao. Čak ni ukidanjem vanrednog stanja situacija se nije smirila. A demonstrantima je sad za proteste potrebno odobrenje. No, nije dovoljno ni kada ga izda Ministarstvo unutrašnjih poslova. Što znači da su protesti i dalje protivzakoniti. A demonstranti se i dalje mogu tretirati kao kriminalci."

Sirija ne zavisi od Zapada

Vlada u Damasku i dalje tvrdi da se radi o oružanoj pobuni, koja se mora ugušiti. Režim, takođe, okrivljuje strane snage kao odgovorne za nemire: islamiste, salafiste, a sporadično optužuje i Libance. Sirijski moćnik se igra strahom od mogućih etničkih sukoba. Demonstranti pak širom zemlje osjećaju da njihovi zahtjevi za demokratijom i reformama nisu uzeti ozbiljno.

epa02699670 A handout photograph made available by the Syrian Arab News Agency (SANA), shows the funeral procession of a policeman, Simon Issa, in the central province of Homs, Syria, 23 April 2011. According to SANA, Issa was killed in an assault by an armed group on 22 April. Syria has been gripped by more than five weeks of protests with cries demanding reforms. Sana said masked gunmen on motorcycles shot indiscriminately at people on 22 April in many Syrian cities, leaving many casualties. EPA/SANA/HANDOUT HANDOUT EDITORIAL USE ONLY/NO SALES +++(c) dpa - Bildfunk+++

„Ovakva vrsta argumentacije pojačava bijes i frustracije demonstranata, koji svojim sloganima i plakatima pokazuju da žele jedinstvo sirijskog naroda. I naravno, bijes se time samo povećavai zbog toga računam da će se demonstracije proširiti", kaže Kristin Helberg.

Ono što je počelo u malom gradiću Banias, u međuvremenu je zahvatilo cijelu zemlju. A predsjednik Bašar al Asad oštro ide protiv ljudi koji zahtijevaju reforme. Ono što bi takođe moglo da pomogne Asadu da ostane na vlasti jeste činjenica da u zemlji nema istinski organizovane opozicije. U posljednjih nekoliko godina bilo je pokušaja da se ujedine, ali bezuspješno.

Kada se govori o mogućoj intervenciji Zapada na situaciju u Siriji, novinarka Kristin Helberg smatra da Zapad nema veliki uticaj na Damask. No, ipak smatra da Njemačka i Evropska unija treba da pojačaju pritisak, kako bi se uspostavila tješnja saradnja između Sirije i Evropske unije na polju ljudskih prava. Ali, na sirijsku vladu je teže izvršiti pritisak, jer Sirija ekonomski ne zavisi od Zapada, za razliku od Egipta ili Jemena.

Autori: Diana Hodali i Svetozar Savić

Odg. ur.: Z. Arbutina

Preporuka redakcije