1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Sirija na tapetu Vijeća za ljudska prava

UN-ovo Vijeće za ljudska prava i dalje raspravlja o Siriji. Rusija pokušava da zaštiti režim predsjednika Asada. Pri tome bi usvajanje rezolucije u ovom Vijeću bilo vrlo važno, piše u komentaru Daniela Scheschkewitza.

Sjedište UN-ovog Vijeća za ljudska prava u Ženevi

Sjedište UN-ovog Vijeća za ljudska prava u Ženevi

Vijeće za ljudska prava u prošlosti je važilo za tigra od papira, pa čak i za organ UN-a u kojem su predstavnici država u kojima se krše ljudska prava držali licemjerne govore. U aktualnoj debati o Siriji ovaj gremij ima jedinstvenu šansu da se oslobodi ovakvog imidža. Vijeće može da prevaziđe sjenke prošlosti tako što će usvojiti snažnu rezoluciju o Siriji u kojoj bi se osudila brutalna kršenja ljudskih prava koja vrši režim predsjednika Bašara el Asada. Istovremeno bi se sve strane u sukobu pozvale na primirje.

Apel za primirje

Primirje bi omogućilo Crvenom krstu da ljude u opkoljenim gradovima snabdije humanitarnim potrepštinama. 47 članica Vijeća ne bi trebalo da podlegnu pritisku Rusije, koja se odmah na početku zasijedanja stavila zaštitnički iza sirijskog režima. Rusija je prvo htjela da se debata vodi samo ako se unaprijed postigne dogovor da se na kraju neće usvajati nikakva rezolucija. Moskva je tako pokušala da nametne veto, baš kao što je učinila u Vijeću sigurnosti, mada na to u Vijeću za ljudska prava nema pravo.

Humanitarni koridori

Daniel Scheschkewitz

Daniel Scheschkewitz

Iako deklaracija Vijeća u Ženevi prema međunarodnom pravu nije obavezujuća, ona bi imala veliki značaj. Skoro godinu dana od početka protesta u Siriji broj mrtvih koji su stradali u sukobima u toj zemlji je dostigao 8000. Samo proteklog vikenda je ubijeno 150 ljudi. Mnogi od njih su bili civilni stanovnici grada Homsa. Prolijevanje krvi u proteklim danima je poprimilo dramatične razmjere.

Deklaracija Vijeća za ljudska prava bi sirijsku vladu mogla nagnati da dozvoli otvaranje humanitarnih koridora. Crveni krst bi preko tih koridora mogao da zbrine stanovnike, ali i povrijeđene u područjima u kojima se vode borbe. Makar po ovom pitanju je Rusija najavila svoju podršku i pokušaj da se utiče na režim u Damasku.

Moguć egzil za Asada

I dok će se u Ženevi vjerovatno još danima pregovarati o diplomatski sročenoj rezoluciji, iza kulisa se nazire još jedno rješenje. S obzirom na situaciju i na to da Sirija sve dublje tone u građanski rat, zapadnim diplomatama više nije tako strana mogućnost davanja političkog azila Bašaru el Asadu. Asad bi mogao podnijeti ostavku i zauzvrat dobiti sigurnost od progona pred međunarodnim sudovima. Možda bi iznošenje te mogućnosti sirijskom predsjedniku mogao da bude prvi zadatak novog specijalnog izaslanika UN-a Kofija Anana. Taj model je upravo primijenjen u Jemenu kod bivšeg predsjednika te zemlje Saleha. Tunis je već signalizirao spremnost da Asadu dodijeli azil.

S obzirom na zločine koje je počinio režim u Siriji, takav rasplet se ne bi mogao nazvati najboljim mogućim rješenjem. Ali ono bi sigurno bilo bolje od dugotrajnog građanskog rata u kojem bi poginulo još više ljudi. Osim toga bi odlazak Asada u egzil otvorio mogućnost da se u Siriji odista sprovede reforma Ustava kojom je uveden višepartijski sistem, a koja je u sadašnjim okolnostima krajnje sumnjiva.

Autor: Daniel Scheschkewitz

Odgovorni urednik: Azer Slanjankić