1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Sirija može uticati na konflikt u Libanu

Mir na Bliskom istoku je moguć samo uz dogovor svih strana u konfliktu, slažu se analitičari i političari. Stoga bi ključnu ulogu mogli odigrati Iran i Sirija, države bliske organizacijama Hamas i Hezbolah. Već sada su u Damasku brojni medjunarodni emisari koji nastoje da ispipaju puls sirijske vlade.

Sirija je primila 160.000 izbjeglica iz Libana

Sirija je primila 160.000 izbjeglica iz Libana

Mala soba sa pet kreveta - novo boravište porodice Mzana, koja je izbjegla iz Libana u Siriju. Ahlam sjedi na jednom dušeku i u ruci drži flašicu s hranom za dvomjesečnu bebu. Ova mlada Libanka zahvaljujući darežljivosti domaćina ima sve što joj treba: mlijeko, flašice, pokrivače i peškire.

«Nismo ni slutili da ćemo biti ovako dobro dočekani. Pobjegli smo s onim što smo mogli ponijeti na sebi, a sada nam ništa ne nedostaje.»

U bijegu s juga Libana su za dlaku izbjegli izraelske rakete, priča Ahlam. Lider Hezbolaha Nasrallah i sirijski predsjednik Asad su ovih dana svuda prisutni. Njihove slike vise na zidovima kuća, na automobilima. Njih dvojicu spaja zajednički neprijatelj - Izrael. Marwan Kabalan je ekspert političkih nauka iz Sirije.

«Sirija nema toliko veliki uticaj na Hezbolah kao što to ima Iran. Hezbolah ne radi ono što vlada u Damasku želi. Medjutim, Hezbolah je spreman da posluša mišljenje sirijske vlade i uzme u obzir i njenu poziciju.»

Za razliku od Irana, Sirija nema religiozno-ideološki problem sa Izraelom, nego se radi o nečem sasvim drugom: Izrael i danas drži pod okupacijom sirijsku visoravan Golan. Problem okupacije Golana bi se sada mogao ponovo vratiti na dnevni red medjunarodne zajednice, kaže Samir al Taqi, šef Centra za medjunarodne odnose u Damasku.

«Ko hoće da Sirija utiče na Hezbolah, mora voditi računa o sirijskim interesima. To je Golanska visoravan ili brem početak pregovora o njoj. Iz Damaska se danas samo na osam kilometara daljine vide izraelski položaji na Golanu. Damask je taktički gledano grad u vojno bezizlaznoj poziciji.»

Stoga je za Siriju važna svaka vrsta otpora Izraelu. Ona se ograničila na doturanje iranskog oružja Hezbolahu i na pružanje utočišta liderima te radikalne milicije. Hezbolah uživa podršku običnih gradjana u Siriji. Jedan od takvih je i ljekar Anas.

«Hezbolah je oteo izraelske vojnike kako bi izdjejstvovao oslobadjanje zatvorenika iz izraelskih zatvora. Hezbolah je htio pregovore, a ne rat. Izrael je taj koji je doveo do eksplozije sukoba.»

Samir al Taqi tvrdi da je Hezbolah postigao barem jedno: da Izrael i SAD prestanu vjerovati kako mogu sprovoditi samo ono što žele.

«Moramo se okrenuti rješenju koje uzima u obzir svačije interese. Sve dok Izraelci budu mislili da mogu dobiti sve, a ne dati ništa zauzvrat, dotle će se zaoštravati konflikt. Iluzija je vjerovati da se može dobiti mir bez sklapanja mirovnog sporazuma prihvatljivog za sve.»

Kako kažu politički analitičari u Damasku, Sirija želi da izadje iz izolacije i da postane dio medjuanrodne zajednice. Ona želi nazad Golansku visoravan i garanciju Washingtona da se ne teži rušenju sirijske vlade, nego da se prizna njena uloga koju ima u regionu. Ukoliko SAD i Evropljani prihvate ove teze, onda bi im moglo poći za rukom to čemu sada teže, a to je da zabiju klin izmedju Sirije i Irana. Ako se Sirija nadje za pregovaračkim stolom, onda bi Iran ostao u još većoj izolaciji. Politolog iz Damaska Kabalan, kaže da bi se takva računica mogla ostvariti, samo ako Sirija dobije cijenu koju za to traži.