1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Sinovi grobara Jugoslavije žele da dođu na vlast

Njemački list Velt pod naslovom „Sinovi grobara Jugoslavije žele da dođu na vlast“ piše o Bakiru Izetbegoviću i Miroslavu Tuđmanu, koji namjeravaju – kako navodi list - da krenu stopama njihovih očeva.

Alija Izetbegović, Franjo Tuđman i Slobodan Milošević na mirovnim pregovorima u Dejtonu.

"Porodična manufaktura - Sinu ostaje radnja"

List „Die Welt“ pored ostalog piše:

„Skoro 6 godina nakon smrti njegovog poznatog oca Alije, Bakir Izetbegović vuče konce iz pozadine. No, potpredsjednik SDA je sada najavio svoju kandidaturu za mjesto šefa te vladajuće stranke. I u susjednoj Hrvatskoj, sin preminulog osnivača tamošnje države Franje, Miroslav Tuđman, još u martu je najavio svoju kandidaturu na predsjedničkim izborima početkom naredne godine. Bakir, koji važi kao jedan od najbogatijih i najmoćnijih ljudi u Sarajevu, ima dobre izglede da na mjestu šefa SDA zamijeni Sulejmana Tihića. Izetbegović junior svom rivalu predbacuje preveliku susretljivost prema bosanskim Srbima. No, ukoliko mu u okviru unutarpartijske borbe za vlast pođe za rukom da preuzme mjesto predsjedavajućeg, tada bi moglo doći do eskalacije latentnih etničkih napetosti u toj i onako krhkoj višenarodnoj državi. Za sada, samo susjedna Srbija čini se ostaje pošteđena pokušaja „comebacka“ direktnog nasljednika najprominetnijeg grobara za raspad bivše Jugoslavije. Naime, Slobodanov sin Marko Milošević, koji živi kao politički izbjeglica u egzilu u Rusiji i koji je svojedobno švercom cigareta i uz blagoslov svog oca uzeo milionske sume, je rekao „da se nikada neće vratiti u Srbiju“. Međutim, i bez aktivnog "prestolonasljednika", Miloševićev emigrirani klan se ne mora brinuti o političkom nasljedstvu njihovog oca. O tom nasljedstvu se u Beogradu staraju bivši Miloševićevi saradnici, jer je stranka koju je on osnovao, Socijalistička partija Srbije, zastupljena u vladajućoj koaliciji“, piše njemački list „Die Welt“.

Aerodorm u Meksiku

Pojačane kontrole na aerodromima.

Svinjska gripa se i dalje širi. U Meksiku je prema navodima Ministarstva zdravlja u međuvremenu smrtno stradalo više od stotinu ljudi. Za sada je nejasno koliko ih je zaraženo virusom Svinjske gripe označenim kao A/H1N1. Svinjska gripa je udarna tema u komentarima njemačkih novina.

Zabrinutost je opravdana, ali još nema razloga za paniku

List „Sächsische Zeitung“ iz Dresdena piše:

„Ptičija gripa, pa zatim Ebola (virus sa simptomima izuzetno visoke temperature u organizmu, koji se najprije pojavio na istoimenoj rijeci u Africi), pa onda SARS (teška infektivna bolest respiratornih organa, koja je registrovana u novembru 2002. u Kini) i sada - Svinjska gripa. Svaki novi virus pokazuje koliko je ustvari čovjek povrediv uprkos svih istraživanja i visoke tehnike. Zabrinutost da iz jedne regionalne epidemije nastane svjetska pandemija je u svakom slučaju opravdana. Međutim, još uvijek u ovom trenutku nema razloga za paniku. Još uvijek se može nešto poduzeti, postoji prostor da se djeluje. Alarmni sistemi kod svjetskih zdravstvenih sistema su se u prošlosti poboljšali. Oni moraju sada da i profunkcioniraju. I to ne ovdje i tamo, nego svuda i uvijek“, piše list „Sächsische Zeitung“.

A/H1N1 ima potencijal smrtonosnog virusa

USA Mexiko Schweinegrippe Pandemie Stichwort

Kanzas 1918.

Novine „Neue Osnabrücker Zeitung“ navode:

„I pored svih pokušaja da se situacija umiri: Takozvana Svinjska gripa ima potencijal smrtnonosnog virusa, koji bi mogao čovječanstvo da košta milione života. Ne toliko kao od 1918. do 1920. godine kada je od posljedica Španske gripe umrlo blizu 40 miliona ljudi. No, rizik postoji. Virus Svinjske gripe se može genetskim mutacijama neprestano mijenjati. Ono što je još opasnije je spoznaja da se taj virus – koji je znatno agresivniji nego kod Ptičije gripe – može prenositi sa čovjeka na čovjeka. A šta to znači u vremenima globalizacije i kada sve više ljudi rado putuje po svijetu, to svako od nas može lako sebi predočiti“, piše list „Neue Osnabrücker Zeitung“.

Autor: Senad Tanović

Odg. urednik: Svetozar Savić