1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Sindikati u BiH: Sami sebi svrha?

Za razliku od sindikalnih vođa, analitičari tvrde da su sindikalne organizacije u BiH rascjepkane, podijeljene i podložne političkim uticajima. Jesu li sindikati potpuno nemoćni kada je u pitanju zaštita radnika?

1. maja 2014. godine, na Praznik rada, u BiH gotovo da i nije bilo organiziranih radničkih skupova. Stotinjak radnika okupilo se u Mostaru te još nekoliko bh. gradova, oko 1.300 radnika protestiralo je u Tuzli, aktivisti političkih partija dijelili su karanfile u Sarajevu, nekoliko nevladinih organizacija ukazalo je na težak položaj radnika i odgovornost sindikata, a bh. izletišta, na kojima se 1. maj tradicionalno „slavi“, bila su prepuna.

U Sarajevu je tog dana održan vanredni kongres Saveza samostalnih sindikata BiH. Donesena je i odluka o organiziranju generalnog štrajka upozorenja 27. maja 2014. godine. Sindikati, između ostalog, traže usklađivanje najniže neto i bruto satnice sa porastom troškova života, poštivanje svih kolektivnih ugovora te povezivanje radnog staža. Međutim, nakon katastrofalnih poplava koje su pogodile BiH, ne zna se da li će ovaj štrajk biti upriličen u najavljeno vrijeme.

Ismet Bajramović: „Sindikat nam je organiziran kako nam je organizirana i država“

„Poplave su jedan od razloga što delegacija bh. sindikata ne učestvuje ni u radu Svjetskog kongresa sindikata koji se ovih dana održava u Berlinu“, kaže za Deutsche Welle predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH Ismet Bajramović. Govoreći o radu sindikata u specifičnim bh. okolnostima, Bajramović ističe da sindikati nisu toliko „rascjepkani“, kako se to u medijima često ističe, iako priznaje da entitetske, kantonalne i granice distrikta uslovljavaju i sindikalno organiziranje u ovoj zemlji.

Bildergalerie Proteste in Bosnien

Protesti u prošlosti nisu popravili položaj radnika

„Sindikat je organiziran onako kako nam je organizirana i država. Dakle, imamo Savez samostalnih sindikata BiH, Savez sindikata Republike Srpske (RS) i Savez sindikata Brčko distrikta. To su naše krovne sindikalne organizacije, ali te tri organizacije čine jednu krovnu organizaciju na nivou države koja se zove Konfederacija sindikata“, kaže Bajramović.

U sastavu Saveza samostalnih sindikata BiH su 24 granska sindikata koji se, kako tvrdi Bajramović, mogu efikasno boriti za prava radnika: „I mi u ovom trenutku, poput naših kolega na Svjetskom kongresu sindikata u Berlinu, razmatramo razne aspekte borbe protiv najezde globalnog kapitala i pokušaja ugrožavanja radničkih prava. Uprkos raznim pritiscima, od Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), preko domaće političke elite do poslodavaca, nismo dopustili promjene Zakona o radu, odnosno Općeg kolektivnog ugovora kojima bi se uvelo fleksibilno radno vrijeme, fleksibilna radna mjesta, jer bi radnika to na kraju pretvorilo u najamnika“, kaže Bajramović.

Ranka Mišić: „Sve je manje prostora za djelovanje sindikata“

Predsjednica Saveza samostalnih sindikata RS-a Ranka Mišić kaže da je BiH zemlja u tranziciji u kojoj su žrtve privatizacijskog procesa bili upravo radnici. „Ugašena su brojna radna mjesta, veliki broj radnika je ostao bez posla, mali broj donedavno anonimnih ljudi postali su vlasnici kapitala, ali i vlasnici sudbine zaposlenih. Oni često ne poštuju zakone, a vlasti se i ne trude previše da ih sankcioniraju. Ono što posebno otežava situaciju jesu dilovi entitetskih vlada sa MMF-om koji vlastima postavlja uslove i upravlja prihodovnim i rashodovnim stranama budžeta u BiH. MMF pri tome postavlja uslove koji oslobađaju svake odgovornosti kapital koji je ušao ili bi tek trebalo da uđe u BiH. Slično je i u regiji“, kaže Ranka Mišić za Deutsche Welle.

Textilfabrik Borac in Travnik Bosnien

Većina radnika u BiH svoja prava smatra ugroženim

Sindikati se takvim pojavama suprotstavljaju koliko mogu, tvrdi predsjednica Saveza samostalnih sindikata RS-a. „Mi smo prošle godine imali velike proteste kada se okupilo oko 7.000 ljudi, gotovo svakodnevno imamo štrajkove u preduzećima, no primjetan je i veliki strah kod ranika koji se plaše za svoja radna mjesta. Armija nezaposlenih u BiH čeka na radna mjesta što pojeftinjuje radnu snagu. Poslodavci to krajnje bezobrazno zloupotrebljavaju, a ima i pojava zabrane formiranja sindikata. Koordinacija sindikata BiH je poslala pismo Svjetskom kongresu u Berlinu kako bismo kolege upoznali sa situacijom u BiH“, kaže Ranka Mišić.

Da li su sindikati podložni političkim uticajima?

Analitičari, međutim, tvrde da su sindikati u BiH potpuno nemoćni kada je u pitanju zaštita radnika. „Radnici u BiH su trenutno u najgorem mogućem stanju koje se slobodno može nazvati robovlasničko. Mjesecima i godinama rade bez plaća, zdravstvenog osiguranja, te uplaćenih doprinosa za penzijsko osiguranje. Onima koji imaju sreću da rade, uglavnom se isplaćuju minimalci dvostruko niži od prosjeka i četverostruko manji od potrošačke korpe. Za te 'plaće' radnici uglavnom rade više od 40 sati sedmično, često zapravo i po 12 sati dnevno“, kaže za Deutsche Welle politički analitičar Almir Terzić.

Almir Terzic, Politologe Bosnien und Herzegowina

Almir Terzić: "Sindikati su rascjepkani"

„Na nivou BiH postoji Konfederacija sindikata, ali ona ima samo koordinacijsku ulogu. Sindikati su rascjepkani na entitete, a Savez samostalnih sindikata BiH u registar je upisan kao nevladina organizacija. To najbolje govori, ne samo o statusu sindikata, već i radnika. Osim toga sindikati su često rascjepkani i sami među sobom pa nije rijetkost da u okviru jedne grane, na primjer obrazovanja, imamo i više sindikata, pa čak i više njih unutar samog preduzeća. Sve to, uz često djelovanje u interesu poslodavaca i politike, sindikate je potpuno oslabilo i pretvorilo u organizacije koji su postali sami sebi svrha. I poslodavcima i vladama kada je to potreba“, kaže Terzić.

Da li je zaista tako, moglo bi biti poznato već utorak (27.5.) za kada je zakazan generalni štrajk upozorenja. Tada bi u Sarajevu, prema očekivanjima rukovodstva Saveza samostalnih sindikata BiH, trebalo da se okupi više od 150.000 članova sindikata. Ako se, suprotno tvrdnjama sociologa koji ističu da u BIH nema kritične mase radništva za velike proteste, ostvare očekivanja sindikalnih vođa, to bi značilo da najveća sindikalna organizacija u BiH i dalje ima podršku radnika, a time i pravo da ih zastupa u borbi za radnička prava.