1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Silovatelji i dalje nekažnjeno šetaju po BiH

Brojni silovatelji žena tokom rata u BiH i danas su na slobodi. O ovome, te o porastu nacionalizma u Hrvatskoj pišu mediji na njemačkom jeziku.

U njemačkom Freiburgu je u povodu 15. godišnjice od usvajanja UN-ove rezolucije broj 1325 održana međunarodna konferencija "Žene, mir i sigurnost na Balkanu". Ovom rezolucijom se od strana u konfliktu traži da zaštiti žene od nasilja bilo kakve vrste. Na konferenciji je učestvovala i Bakira Hasečić, koja je i sama tokom rata bila žrtva slovanja, piše list Badische Zeitung. Ovaj list piše da Vijeće Evrope procjenjuje da je u BiH silovano 20.000 žena, uglavnom Bošnjakinja.

"Žrtve često ne govore mnogo o onome što se zbilo. Mnoge se stide - bilo drugih članova porodice, bilo drugih članova društva u kojem žive. Danas, dvadeset godina nakon svega, glasovi napaćenih žena su ipak postali glasniji.

Bakira Hasečić

Bakira Hasečić

U balkanskim državama su osnovana udruženja čiji je cilj da se bore za prava traumatizovanih žrtava. Jedno od njih je i "Žena - žrtva rata" koje vodi Bakira Hasečić. Udruženje prikuplja svjedočenja žena, kako bi ih predalo državnom tužilaštvu BiH. Mnoge žene su svjedočile i pred Haškim tribunalom. Ipak, procesi pred međunarodnim sudom traju dugo, većina osuđenih je dobila kazne za ubistva ali rijetko za seksualni zločin. Razlog je jednostavan. "Silovanje je teško dokazati pred sudom, pogotovo masovna silovanja", kaže Claudia Hoefer, opunomoćenica za pitanja žena pri Haškom tribunalu.

Mnogi glavni počinioci, koji su naredili silovanja ili nisu reagovali, nisu ni bili prisutni kada se to dešavalo. Uz sve to su sudski postupci, tokom kojih se rasvjetljava silovanje kao ratni zločin, vrlo skupi i dugo traju. To se kosi sa nalogom Vijeća sigurnosti UN-a, navodi Hoefer. Vijeće je naložilo ubrzavanje pocesa pred tribunalom. Kao posljedica toga je nakon 2003. podignuto mnogo manje optužbi za seksualne delikte u odnosu na period prije toga. Bakira Hasečić je ipak zadovoljna radom Haškog tribunala. Svaki novi zločinac, koji se nađe pred sudom, pomaže joj da nastavi da živi", piše Badische Zeitung.

Reakcionarne tendencije u Hrvatskoj

Stranačke milicije marširaju, biskupi žele uvesti fašistički pozdrav u vojsku, lijeva vlada se ulizuje desničarima. Je li u Hrvatskoj nacionalizam u usponu, pita se Neue Zürcher Zeitung u podužoj analizi dopisnika Andreasa Ernsta iz Zagreba. On je proteklih tjedana u Hrvatskoj promatrao „sablasni marš crnokošuljaša“ ispred Sabora, registrirao je potpise dvaju biskupa na apel o „uvođenju fašističkog pozdrava Za dom spremni u Hrvatsku vojsku“. Uočio je i „zgražanje lijevih i liberalnih Hrvata“, te njihove kritike da vlada lijevog centra Zorana Milanovića ne reagira odlučno na zahtjeve s desna.

"Građane „više od svega drugoga“ pogađa loša gospodarska situacija, stagnacija privrede od 2008., i visoka stopa nezaposlenosti koju ne mijenja ni „lagani privredni rast od početka ove godine“. Očijukanje Milanovića s nacionalizmom politolog Hrvoje Paić naziva „paničnom reakcijom“. Desno se jednostavno može pridobiti više glasova nego što se lijevo može izgubiti.

Ratni veterani na svojim demonstracijama često izražavaju negodovanje zbog djelovanja vlade

Ratni veterani na svojim demonstracijama često izražavaju negodovanje zbog djelovanja vlade

Čak ako i HDZ pobijedi na izborima, Hrvatskoj ne prijeti „orbanizacija“ ili tranzicija u „neliberalnu demokraciju“. Za razliku od Srbije, Makedonije ili Crne Gore, pobjednička stranka u Hrvatskoj ne postaje hegemon. U južnijim balkanskim državama gotovo posvuda su se etablirali poluautoritarni režimi koji kontroliraju medije, utječu na pravosuđe i marginaliziraju oporbu. U Hrvatskoj je taj rizik manji jer ima bolju podjelu vlasti među institucijama na čelu države, a postoji još jedan, ideološki faktor. Hrvatsko je društvo duboko podijeljeno na sekularno-napredni i katoličko-konzervativni dio. Oni se razlikuju jedan od drugog prije svega po tome kako „pričaju“ priče o Drugom svjetskom ratu. Kulturna bitka između lijevih i desnih je jamac za to da se u Hrvatskoj ne mogu etablirati autoritarne tendencije kao u drugim državama sljedbenicama Jugoslavije.

Za odnose u regionu najvažnije će biti koliku podršku birača će dobiti nacionalističke snage na izborima. Mnogo toga će ovisiti o konkretnom pitanju da li će buduća vlada u Zagrebnu igrati konstruktivnu ulogu u BiH ili će se angažovati isključivo kao zaštitnik interesa bh. Hrvata, odnosno da li će podržavati integraciju Srbije u EU", zaključuje Neue Zürcher Zeitung.

Preporuka redakcije