1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Silovanja u Bavarskoj: Statistike ne pokazuju pravu sliku

Vodi li se u Bavarskoj uz pomoć statističkih podataka politika. Statistike ne daju uvijek pravu sliku. Znaju da dovedu i do pogrešnih interpretacija, koje se koriste, kada to nekome odgovara.

Rijetko se desi da sjednica bavarske vlade u Minhenu izazove takvo uzbuđenje u cijeloj Njemačkoj. Bavarski ministar unutrašnjih poslova Joachim Herrmann je 12. septembra predstavio situaciju sa kriminalom u Bavarskoj. Zabilježeno je manje pljački, manje obijanja kuća i stanova, što je pozitivan razvoj. A onda je prijavio nešto što zastrašuje.

Broj silovanja je u prvoj polovini 2017-te porastao za polovinu: 685 silovanja od početka godine, izvjestio je ministar unutrašnjih poslova, što je za 222 slučaja više nego u istom periodu prethodne godine. 126 silovanja su počinili useljenici. 60 silovanja više nego u istom periodu prošle godine znači porast od 90 posto, što znači da je 18 posto useljenika počinilo krivično djelo silovanja u tom vremenskom periodu.

Kriminolozi nisu mogli istinski povjerovati podacima koje je iznio ministar unutrašnjih poslova Bavarske. „Brojke su zaćuđujuće", kaže Ralf Kölbel, ekspert za krivično pravo na Univerzitetu Ludwig-Maximilian u Minhenu. Prema njegovoj procjeni ne može se reći da je došlo do realnog porasta.

Osumnjičeni nije počinilac

Ali, kako objasniti taj brzi porast silovanja? Brojke, koje je naveo bavarski ministar unutrašnjih poslova, bile su privremeni podaci o krivičnim djelima, uzeti iz Policijske statistike o stopi kriminaliteta (PKS) u Bavarskoj. To je izvještaj, koji jednom godišnje objavljuje svaka njemačka pokrajina, a postoji i izvještaj na nivou cijele Njemačke.

Deutschland Joachim Herrmann (picture alliance/dpa/M. Balk)

Ministar unutraünjih poslova Bavarske Joachim Herrmann

„PKS sadrži sve podatke o krivičnim djelima, koje je policija registrovala. U toj statistici nisu zabilježeni jedino slučajevi koji su neposredno pred objavljivanje izvještaja prijavljeni policiji. To znači da se u statistici pojavljuju samo slučajevi o kojima policija vodi istragu.

"Osumnjičeni nije počinilac. To je prva mogućnost koja ukazuje na grešku", kaže kriminolog Christian Pfeiffer: „Statistika koja obuhvata osumjičena ali ne i osuđena lica nije toliko pouzdana, da bi se na osnovu nje moglo prosuđivati o tako krupnim stvarima", kaže ekspert za pravna pitanja iz Instituta za istraživanje stope kriminaliteta u Donjoj Saksoniji.

Stranci se više prijavljuju nego domaći

Prema statistikama o stopi kriminaliteta se mora biti oprezan i zbog toga što krivična prijava igra veliku ulogu i u otvaranju istrage. No, spremnost da se prijavi silovanje je veoma mala.  Ispitivanja Ministarstva za porodicu iz 2012. su pokazala da se samo osam posto žrtava seksualnog nasilja obratilo policiji. Mračna brojka neprijavljenih seksualnih nedjela je ekstremno velika kada počinitelji dolaze iz kruga porodice ili poslovnog okruženja.

Kada se počinilac i žrtva ne poznaju, spremnost da se prijavi silovanje je puno veća. To je mišljenje kriminologa Pfeiffera. Njegov Institut je istraživao spremnost mladih u Njemačkoj da prijave silovanje. Ispitivanje je obuhvatilo 20.000 mladih ljudi.

Ustanovljeno je da bi samo 18 posto žrtava bilo spremno da prijavi nedjelo domaćeg počinitelja, a 44 posto stranog. „Na žalost moramo pretpostaviti da je spremnost prijavljivanja seksualnih delikta veća kada se radi o strancima koji ne govore ni riječ njemačkog", kaže Pfeiffer.

"Ne" znači"Ne": Pomaže li tu novi zakon?

Povećanje spremnosti za prijavljivanjem seksualnih napada moglo bi imati veze sa trenutnim raspoloženjem u društvu, izjavio je ekspert Kölbel. Nakon seksualnih nasrtaja u novogodišnjoj noći u Kelnu je u njemačkoj javnosti  jako prisutan Zakon protiv seksualnog nasilja. 

"Diskusije poput one 'Ne je Ne' mogu doprinijeti povećanju spremnosti da se seksualno nasilje prijavi", kaže Kölbel. Ali i tu statistika ima potencijal da prikaže iskrivljenu sliku. Na statistiku može uticati i promjena kriterija. Nakon napada na žene u Kelnu pooštren je zakon koji sankcionira seksualna nedjela. Paragraf 177 Krivičnog zakonika strožije reguliše pojam silovanja.

Zamke statistike

S obzirom da je proširen dijapazon kaznenih postupaka za jedno krivično djelo, registruje se i više krivičnih prijava. I dok se zapravo promijenila samo forma, nastaje osjećaj da se istinski nešto promijenilo, kaže statističar Walter Krämer iz TU Dortmund. „To su tipične zamke statistike o kriminalitetu.

Ali iza te statistike se kriju druge brojke, koje se često ne dovode u uzajamni odnos. Statistike o kriminalu razlikuju doduše kategorije domaćih počinilaca i useljenika. Razlika je međutim u starosnim i spolnim strukturama, kaže kriminolog Pfeiffer. Stoga se te statistike ne mogu uzajamno upoređivati, potvrdio je izvještaj Saveznog ureda za borbu protiv kriminala iz 2016-te, koji se bavi kriminalom u kontekstu useljavanja.

Deutschland Christian Pfeiffer (picture alliance/dpa/O. Spata)

Kriminolog Christian Pfeiffer

Moć brojki

Zašto su ljudi onda skloni da tako brzo povjeruju brojkama? "Brojke zrače izvjestan autoritet", kaže statističar Walter Krämer iz TU Dortmund i dodaje: „A na njih se poziva kada to nekome za nešto uklapa".

Instrumentalizacija statistika može imati posljedice: Političari riskiraju svoju vjerodostojnost i povjerenje koje ljudi u njih imaju. „Nije uobičajeno da se objavljuju polugodišnje statistike, jer su manje pouzdane", kaže kriminolog Pfeiffer. Stoga je 2012  postignut dogovor između pokrajinskih ministara da se te statistike ne objavljuju. "Stoga se stiče utisak da se ovdje operiše statistikom, koja nekome ide na ruku, jer je vrijeme izborne kampanje i zato što se želi profilirati sa određenom tezom", procjenjuje Pfeiffer.

To je drugi problem: Nereflektiran pogled na statistike vodi ka pogrešno izvučenim zaključcima, koji nisu uvijek i neizostavno u vezi sa pravim stanjem stvari. Tako je bavarski ministar unutrašnjih poslova Hermann požurio da, nakon objavljivanja brojki o seksualnim nedjelima u Bavarskoj, kaže: „Naš cilj je da seksualna zlodjela još konsekventnije spriječimo, čak i u smještajima za azilante." U to, po njegovom mišljenju, spada „djelotvorno ograničavanje useljavanja i konsekventno prisilno vraćanje azilanata čije su molbe za azil odbijene".

Statističara Krämera to ne iznenađuje: „Imamo poznat fenomen, da korelacija ne mora neizostavno biti u vezi sa uzrokom."Ministar nije mogao dati objašnjenje za takav razvoj situacije. „Naši policijski eksperti rade na detaljnoj analizi statističkih podataka", izjavio je bavarski ministar unutrašnjih poslova Hermann. Uprkos toga uz pomoć brojki se u Bavarskoj već vodi politika.