1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Silovanja njemačkih žena

U Njemačkoj se prikazuje film „Anonyma" koji tematizira silovanje njemačkih žena, koje su na kraju drugog svjetskog rata počinili ruski vojnici. Društvo za ugrožene narode traži da se priznaju patnje ovih žena.

default

Glumci Jewgeni Sidikhin i Nina Hoss u flimu "Anonyma"-jedna žena iz Berlina. Nina Hoss glumi ženu koja se zaljubljuje u ruskog oficira, koji je štiti od ruskih vojnika

Film Anonyma je pokušaj da se njemačkoj javnosti približi ono što je više od 2 miliona Njemica preživjelo na kraju drugog svjetskog rata, istakao je predsjednik Društva za ugrožene narode, Tilman Zuelch. Za većinu njih je prekasno da se tek sada, nakon više od 60 godina nešto otvorenije govori o ovoj tabu-temi, istakao je on, dodavši da se njegova organizacija od svog osnutka prije 40 godina zalagala za to: „Od tada još govorimo da su protjerivanje, ubijanje i silovanje zločini. Iskustva pređašnjih žrtava nam trebaju pomoći da pomognemo sadašnjim i spriječimo buduće žrtve, ali i da zahtijevamo da se ovi zločini kazne, bez obzira gdje su počinjeni.“


Samo u Berlinu je na kraju drugog svjetskog rata, nakon zauzimanja grada od strane Crvene armije, silovano više od 100 000 žena i djevojčica, istakla je predsjednica Udruženja žena u Savezu prognanih Njemačke, Sybille Dreher. Sramota je da je ova tema decenijama prešućivana, naglasila je ona: „Mi apelujemo na njemačku javnost, medije i političare da naše patnje kao nevinih žrtava napokon budu priznate. Ruski vojnici su nakon dolaska u Njemačku uzimali sve što su htjeli, žene i djevojčice, među nama je bilo mnogo djece“.


Njemačka udruženja žena pomažu bosanskim


Udruženje žena u Savezu prognanih Njemačke želi pomoći sličnim udruženjima u BiH. Stoga su u Berlinu boravile i Sabiha Turkanović, koja je aktivna Društvu „Sa srcem za mir“ iz Kozarca, te „Izvor“ iz Prijedora, žrtva silovanja u zatvoru Omarska: „Ostale su mi posljedice i kod mene, i kod moje djece. Ne mogu oprostiti, zaboraviti mogu samo mali dio, velike su mi traume, svako veče mi je pred očima taj isti logor.“


I Marija Kovač (70 godina) iz Sarajeva ne može zaboraviti ono što je preživjela u logoru Kula, te na Grbavici. Nju je silovao jedan od , kako je ispričala, četničkih komandanata, koji je bio mlađi od njenog sina, koji se borio u redovima Armije BiH: „ Hvala Bogu ima pravde, ja sam njega tužila i dobio je 11 godina zatvora, sad mi je nekako lakše“. Mariji je, kaže, lakše i jer je između ostalog, aktivna u društvu „Žene, žrtve rata“ iz Sarajeva, te što je svjedočila u Hagu u procesu protiv Biljane Plavšić i Momčila Krajišnika. Nada se dodaje, da će pravda stići i ostale odgovorne za ratne zločine u BIH, prvenstveno, bivšeg komandanta Vojske RS, Ratka Mladića.