1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Silajdžić o BiH i Mediteranskoj Uniji

Prve reakcije, utisci i zaključci predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine Harisa Silajdžića, nakon što je i ova zemlja sticajem geografskih činjenica, postala članicom Mediteranske unije, su vrlo pozitivni.

Bh. izlaz na more ujedno ulaznica za novu Uniju

Bh. izlaz na more ujedno ulaznica za novu Uniju

„Atmosfera je bila vrlo konstruktivna, ambicija da uspijemo nije sporna, svi su izrazili volju i optimizam“, rekao je Silajdžić za Radio Deutsche Welle. Pojasnio je i neke od osnovnih tematskih cjelina Pariškog samita u kojima bi se sasvim jasno mogla prepoznati i Bosna i Hercegovina.

„Svi su zabrinuti zbog cijene nafte i povećanja cijena prehrambenih proizvoda. Svi su govorili o obnovljivoj energiji. Naše je bilo da kažemo da Bosna i Hercegovina može konstruktivno doprinijeti Mediteranskoj uniji, a naravno i EU koja je dio novostvorene Unije, upravo kroz obnovljivu energiju. Hidropotencijali BiH su veliki, to je obnovljiva energija. Oko 60 posto od toga nije iskorišteno. Dakle, Bosni i Hercegovini treba pomoći u naporima da tu obnovljivu energiju iskoristi“, rekao je Silajdžić.

BiH ima veliki geografski i drugi značaj za novu Uniju

Govoreći o drugom, vrlo važnom pitanju pariške konferencije na vrhu, pitanjima sigurnosti snabdijevanja Evrope obnovljivom energijom, Silajdžić je rekao da se BiH nalazi upravo na takvoj

BiH bogata vodom - plodno tlo za obnovljivu energiju

BiH bogata vodom - plodno tlo za obnovljivu energiju

geografskoj poziciji da bi preko njene teritorije putevi snabdijevanja mogli biti mnogo kraći, sigurniji i racionalniji nego do sada.

„Kada se radi o energiji koja dolazi sa Bliskog istoka, kroz BiH je moguće izgraditi trase transporta gasovoda koji će pomoći bržem i sigurnijem snabdijevanju Evrope. S druge strane, jadranske luke su veliki potencijal, a i BiH je pomorska zemlja koja je obdarena dubokim morem - morskim transportnim potencijalom koji je takođe veoma važan i za buduću Mediteransku uniju i za Evropu u cjelini. I to je dio prioritetnih projekata Mediteranske unije. Takođe preko BiH je moguće skratiti i rute za Srednju i Jugoistočnu Evropu i to za oko 2,5 hiljada nautičkih milja, ili za oko 4.000 kilometara ukoliko bi recimo iz bosansko-hercegovačkih luka putevi išli prema Srednjoj i Jugoistočnoj Evropi, za razliku od sjevernoevropskih luka koje su mnogo udaljenije“.

BiH ima potencijale za obnovljivu energiju

U svakom slučaju, rekao je Silajdžić, BiH ima obnovljivu energiju i velike količine vode. Na Pariškom samitu su upravo svi govorili da voda postaje osnovni problem čovječanstva. „Mi u BiH imamo velike potencijale pitke vode ukoliko se budemo znali dobro organizovati. Imamo resurse energije kao što su vjetar i biomasa, geotermalne izvore i druge resurse obnovljive energije. Upravo je obnovljiva energija danas tema dana, s obzirom na cijenu nafte i globalni nedostatak energije u svijetu,“ ističe predsjedavajući Predsjedništva BiH.

Silajdžić: vjerujem u Mediteransku Uniju

Silajdžić: vjerujem u Mediteransku Uniju

Na pitanje Radija Deutsche Welle da li iz Pariza nosi utisak da je BiH doista ravnopravan partner ostalim članicama novoformirane Mediteranske unije, Silajdžić je odgovorio da je cijela pariška konferencija na vrhu bila tako intonirana da je pitanje jednakopravnosti bilo veoma prisutno. „Svi su naglašavali potrebu ravnopravnog dijaloga, u prvom redu između Sjevera i Juga što je tema koja je prisutna decenijama. Po intonaciji šefova država ili vlada posebno evropskih zemalja, pouzdano se moglo zaključiti da oni žele da Mediteranska unija otvara mogućnost za ravnopravan dijalog. Evropa je upućena na Mediteran, a Mediteran je upućen na Evropu. Jedino ravnopravan dijalog će doprinijeti iskorištavanju svih kapaciteta pravovremeno i pravedno, te za iznalaženje izvora za finansiranje velikih projekata. Naime, jedan od zadataka ove konferencije jesu upravo konkretni projekti koji će se kasnije finansirati i provoditi uz pomoć zajedničkih tijela Mediteranske unije kao što je Sekretarijat Unije. Njegov zadatak će biti da obezbijedi što veću koheziju, integraciju i koordinaciju 43 članice Mediteranske unije“, izjavio je Silajdžić.

Od nečega se moralo početi – vjerujem u Mediteransku Uniju

Na pitanje da li, nakon 13-godišnjeg gotovo formalnog postojanja Barcelonskog procesa kojeg je EU za isti krug sredozemnih zemalja pokrenula 1995. godine vjeruje u uspjeh Mediteranske unije, Silajdžić je rekao da se „od nečega moralo početi“. Podsjetio je da je i današnja Evropska unija počela od zajednice za ugalj i čelik da bi danas izrasla u vodećeg ekonomskog partnera svijeta.

„Dakle, moj odgovor na postavljeno pitanje je 'da'. Vjerujem u Mediteransku uniju. Biće više dobrih projekta, više novca, više dobre koordinacije upravo zbog toga što postoji zajednička volja i interes da ova Unija, koja je i posljedica globalizacije svijeta, što prije uspije. Na nama je, koji je činimo, da iskoristimo sve ljudske, materijalne i prirodne resurse koji su oko nas. Uvjeren sam, dakle, da će ovo biti jedan vrlo uspješan projekat“, zaključio je predsjedavajući Predsjedništva BiH Haris Silajdžić za Radio Deutsche Welle.