1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Sigurnost u Europi - težak zadatak za Njemačku

Od 1.1.2016. Njemačka predsjeda Organizacijom za europsku sigurnost i suradnju (OESS/OSCE). Njemački mediji se stoga osvrću na to što Njemačka može kao predsjedateljica tom organizacijom učiniti.

Prema navodima lista Die Welt, njemački ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier je najavio da će težišta njemačkog predsjedanja OESS-om biti kriza u Ukrajini, borba protiv terorizma i zalaganje za ljudska prava. List prenosi ministrovu izjavu za njemačku novinsku agenciju dpa kako je u ovim "olujnim vremenima" OESS u Europi nužno potrebniji nego ikad ranije. "U našem zajedničkom interesu je da dalje učvrstimo OESS kao dijaloški forum i kao most između istoka i zapada ", kazao je Steinmeier kako prenosi Die Welt.

Hans-Dietrich Genscher

Hans-Dietrich Genscher

List dalje navodi da su se partnerske zemlje gotovo u posljednjoj minuti u četvrtak dogovorile o proračunu OESS-a za 2016. godinu. "On iznosi 141,1 milijun eura i time ostaje na prošlogodišnjoj razini. Misija OESS-ovih promatrača u istočnoj Ukrajini se financira pomoću posebnog proračuna o kojem još nije odlučeno. Bivši njemački ministar vanjskih poslova Hans-Dietrich Genscher je njemačku vladu pozvao da OESS jače nego dosad koristi za pronalaženje rješenja za krizu u Ukrajini. Osvrćući se na taj konflikt, Genscher je i izjavi za subotnje tiskano izdanje Die Welta upozorio: 'Politička klima u Europi se opet i sve jače truje tragovima jednog novog Hladnog rata.'", piše Die Welt.

Organizacija nastala usred Hladnog rata

Portal njemačkog javnog servisa tagesschau.de također ističe da OESS-u s Njemačkom na čelu predstoje teške zadaće: "Pored sigurnosnog stanja bi u prvom planu trebale biti i teme koje se tiču gospodarstva i zaštite okoliša. Najavljeno je da bi se ta organizacija trebala jače pozicionirati po pitanju tolerancije, medijskih sloboda i prava manjina, kao i da bi trebala navesti deficite u zemljama članicama."

Tagesschau.de se u svom članku dalje osvrće na nastanak OESS-a navodeći da je ta organizacija nastala usred Hladnog rata 1970-ih godina. Tada su se, pojašnjava ovaj portal, kako bi Europu poštedjeli rata, Istok i Zapad u okviru "Konferencije za europsku sigurnost i suradnju" (KESS) dogovorile o pridržavanju određenih temeljnih principa: "U to spadaju odricanje od nasilja, teritorijalni integritet, nepovredljivost granica i neuplitanje u unutardržavne stvari. Postignuti su i dogovori o kontroli naoružanja kao i o vojnoj transparentnosti i razoružavanju. I nakon okončanja Hladnog rata su odredbe razvijane dalje, kao i naziv organizacije: iz Konferencije je 1994. nastala Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS)."

Kriza u Ukrajini kao katalizator za oživljavanje OESS-a

Čovjek u istočnoj Ukrajini gleda kroz rupu u zidu koja je nastala uslijed bombardiranja

Ukrajinski konflikt je na neki način "oživio" OESS

Također, države članice su se obvezale da neće pratiti vlastite interese na štetu drugih država u OESS, piše dalje tagesschau.de i dodaje da se zapravo suprotno dogodilo: "Uzduž starih crta razdvajanja su se pojavile nove napetosti, ovaj put s mnogim državama bivšeg Varšavskog pakta, a danas na strani NATO-a. 'OESS je od 2000-ih godina doživio eroziju pridržavanja obveza', rezimira jedna diplomatkinja njemačkog ministarstva vanjskih poslova. Ona navodi da je kriza u Ukrajini zatim djelovala kao katalizator za oživljavanje OESS-a. Jer, u principu OESS raspolaže instrumentima za prigušivanje nasilnih konflikata. Rusija je članica OESS-a, isto kao i SAD. No, ukoliko je potrebno da OESS odrađuje djelotvoran posao, mora se kao organizacija ojačati", piše tagesschau.de ujedno napominjući da je situacija trenutačno takva da su pojedine zemlje članice veoma udaljene jedna od druge, i to toliko da se čak nisu mogle sporazumjeti niti o zajedničkoj interpretaciji događaja u posljednjih 25 godina.

Stručnjaci navode primjer Srebrenice

OESS-ovi promatrači razgovaraju sa starijom Ukrajinkom

OESS-ovi promatrači mogu samo saslušati i dokumentirati

Tagesschau.de navodi i da je jedna od važnih točaka polje djelovanja OESS-a, odnosno koliko misije te organizacije uopće mogu biti djelotvorne na licu mjesta, jer promatračima u načelu ostaje tek "mogućnost da izgrede dokumentiraju, ali ne i spriječe, iako i sami mogu biti izloženi vatri" sukobljenih strana. "Generalni tajnik OESS-a Lamberto Zannier se stoga zalaže za snažniji mandat promatračkih misija. Tako je predložio i vojnu komponentu kao zaštitu OESS-ovih suradnika. No, to je sporno. Njemačko ministarstvo vanjskih poslova je na to odgovorilo: 'Mi želimo sačuvati civilni karakter misija. OESS-ove misije ne mogu zamijeniti UN-ove mirovne trupe.' Pojašnjenja radi: UN-ove mirovne misije mogu koristiti oružje kako bi spriječile nasilje između sukobljenih strana i protiv civila. Stručnjaci, međutim, upućuju na to da to često ne polazi za rukom i kao primjer navode genocid u Srebrenici. Jedan drugi Zannierov prijedlog, međutim, nailazi na podršku njemačke vlade: ukoliko bi OESS dobio status 'pravne osobe', promatrači bi dobili diplomatski imunitet. No, kako bi se taj i drugi prijedlozi primijenili, njemačka vlada bi trebala uvjeriti svaku od 57 zemalja članica OESS-a. Na Njemačkoj je djelomično, dakle, da stvori novo povjerenje i Europu tako učini ponovno sigurnijom."

Preporuka redakcije