Signal bolje budućnosti na Balkanu? | Kiosk | DW | 13.09.2012
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Signal bolje budućnosti na Balkanu?

Frankfurter Allgemeine Zeitung piše, u tekstu pod naslovom „Signal bolje budućnosti?“, o Međunarodnoj konferenciji za mir održanoj u Sarajevu.

„Poglavar Srpske pravoslavne crkve patrijarh Irinej istodobno je prekršio dva tabua. Nikada ranije ni on ni njegov prethodnik Pavle nisu kročili nogom na teritorij BiH, države koja samo zahvaljujući Dejtonskom mirovnom sporazumu i međunarodnoj zajednici ima skoro dvadeset godina krhku samostalnost. No sada je patrijarh prihvatio poziv, unatoč svim političkim i relgijski motiviranim otporima u Beogradu: Dvadeset godina nakon početka rata u BiH katolička zajednica Sant'Egidio u Sarajevu organizirala je svoj redovni godišnji mirovni susret. I nije samo Irinej bio taj koji nije želio izostati s ovog skupa koji je važio za šansu za pomirenje i zajedničku budućnost različitih etničkih grupa u BiH,“ piše Frankfurter Allgemeine Zeitung.

Sarajevo Konferenz Religion und Kultur Dialog

Učesnici Međunarodne konferencije za mir

List dalje navodi da je Irinej drugi tabu prekršio posjetom večernjoj misi u sarajevskoj Katedrali gdje se obratio vjernicima. "Vinko Puljić, kojeg je Papa Ivan Pavao Drugi 1994. godine u znak solidarnosti sa opkoljenim Sarajevom, kojeg su Srbi držali pod opsadom, imenovao kardinalom je zauzvrat sutradan bio gost na liturgiji u Srpskoj pravoslavnoj crkvi. Vjernici su, kako navode prisutni, bili do suza dirnuti tom gestom. Nasuprot tome gromoglasni aplauz izazvao je postupak reis-ul-uleme Islamske zajednice u BiH Mustafe Cerića koji je sa Odedom Wiederom, predstavnikom vrhovog rabina iz Jeruzalema u rukama držao jedno od najvećih blaga jevrejske umjetnosti, sarajevsku Hagadu,“ piše FAZ.

List zaključuje: „1914. godine je ubistvom austrijskog prestolonasljednika i njegove supruge u Sarajevu okončano dugo 19. stoljeće. Bilo bi prelijepo kada bi mirovni susret 2012. godine bio početak kraja dugog 20. stoljeća na Balkanu.“

Dugo iščekivana odluka

Njemačka štampa komentira odluku Ustavnog suda Njemačke o Europskom stalnom fondu za spas eura.

„Skoro četvrtinu godine je cijela Europa, zapravo svijet, čekala na ovu odluku. Sa strahopoštovanjem su svi gledali u pravcu Kalsruhea (sjedišta Ustavnog suda Njemačke – op. red.), u strahu od „čuvara duha njemačke demokratije“ ili s nadom u osam super heroja u crvenim službenim odorama koji odlučuju o navodnoj rasprodaji Njemačke. A onda je od sudaca Ustavnog suda stigla odluka „Da, ali“, ne glasna i moćna, već tiha i oprezna. . Stalni Europski fond za spas eura je O.K., Europi se može pomoći – ali molim vas pri tome ne zaboraviti na Bundestag, u slučaju da sve bude koštalo više nego što je to do sada procijenjeno,“ komentira Financial Times Deutschland.

Bundesverfassungsgericht Urteil zum ESM

Suci su odlučili

Presuda nije bila istorijska odluka, podvlači Frankfurter Rundschau:

„Ali je stoga previše neinspirativna, previše oprezna, vjerojatno inspirirana prije svega idejom da ne stoji na putu spašavanja eura. Ona se može kritizirati ili – kako to očito čine sve parlamentarne stranke – pozdraviti. U principu je Sud ovom presudom ostao vjeran svom poznatom kursu: u europskoj integraciji on u osnovi zadržava svoju ulogu moćnog aktera, ali kada postane ozbiljno on se skromno povlači sa pozornice.“

„Europa ima sreće: Presuda Ustavnog suda ne označava kraj europskog projekta. Ali to nikog ne čini sretnim. Ovom presudom Europa neće stići daleko, a ni Njemačka. Ni za demokratiju to ne znači previše. Najvažnije pitanje je izbjegnuto,“ piše Sueddeutsche Zeitung u komentaru o presudi Ustavnog suda Njemačke.

Autorica: Zorica Ilić

Odgovorni urednik: Jasmina Rose