Serija silovanja u austrijskim zatvorima

Zvuk okretanja ključa u metalnoj bravi je nešto je što je 21-godišnjem Ricardu već dobro poznato. Prije četiri godine, kada je još bio tinejdžer, u zatvoru je zbog nanošenja tjelesnih ozlijeda proveo šest mjeseci. Ovo iskustvo je i na njemu ostavilo trajne tragove ali od njega učinilo i pravog poznavatelja kada je riječ o situaciji u kojoj se u zatvorima nalaze mladi prijestupnici. „Noću kada svi spavaju i kada nitko dovoljno ne pazi, tada dolazi do napada“, prisjeća se Ricardo. Kaže kako se upravo noću u prepunim zatvorskim ćelijama događaju silovanja – jedni zatvorenici siluju druge. „Jedan obično stoji na vratima i pazi da nitko ne pritisne crveni prekidač kojim se alarmiraju liječnik ili stražar. Dok jedan tako stražari, drugi kreću u akciju. Prozori su zamračeni i zatvoreni kako se vani ne bi čula buka“, priča Ricardo.

Više nadzora i slobodnih aktivnosti

Otkako su u lipnju ove godine austrijski lokalni mediji iznijeli priču o jednom 14-godišnjaku koji je tijekom svog boravka u istražnom zatvoru bio silovan, austrijska javnost nije samo informirana o situaciji koja u ovdašnjim zatvorima očigledno traje već neko vrijeme već se velikim dijelom digla na noge. Austrijska ministrica pravosuđa Beatrix Karl, u prvom je trenutku izjavila kako je riječ o samo jednom, iznimnom slučaju no istodobno naglasila kako zatvori za mlade prijestupnike „ni u kom slučaju nisu mjesta kao u raju“. No, nešto kasnije je izašlo na svjetlo dana da je samo zadnje četiri godine u ovim ustanovama došlo do četiri silovanja i jednog samoubojstva. Uslijedili su zahtijevi za podnošenjem ostavke ministrice Karl, no oni su se vremeno utišali. Ona nije podnijela ostavku već najavila reforme.

Primjerice, ubuduće bi u austrijskim zatvorima za mlade, u ćelijama trebalo biti smješteno najviše dvoje zatvorenika te biti pojačan noćni nadzor i straže. Osim toga, trebala bi biti poboljšana ponuda slobodnih aktivnosti i uopće mogućnosti rada za mlade u zatvorima. Ministrica je najavila i smišljanje alternativa za načina tretiranja maloljetnih osoba za koje se sumnja da su počinili kazneno djelo i koji se stoga nalaze u istražnom zatvoru.

Nova politika nakon političkih promjena

Prema mišljenju Heinza Patzelta iz organizacije Amnesty International Austrije, aktualni problemi korijene imaju u odlukama koje je ovdašnja vlada donijela još prije deset godina. „Prije svega je tada donesena odluka o osnivanju jednog posebnog suda za mlade. Prije mnogo godina se Austrija na vrlo dobar način odnosila prema mladim prijestupnicima, postojao je jedan poseban sud i program koji je mladima pružao ono što im je bilo potrebno – odgoj i mnogo pažnje. No, prije deset godina je došlo do promijene vlasti a ova nova konzervativna vlada je sve to promijenila. Njezin je glavni argument bio – pravo i red su važniji od razumijevanja. I sada vidite rezultat ovakvog stajališta“, kaže Patzelt.

U silovanjima i drugim prekršajima seksualnog zlostavljanja su počinitelji biti sami zatvorenici. No, bivši zatvorenik Ricardo pak tvrdi kako i zatvorski čuvari primjenjuju nasilje i napadaju zatvorenike. „Oni viču i vrijeđaju toliko dugo dok ne legnete na pod. Noću prisiljavaju na tuširanje hladnom vodom. Vrše pretrese ćelija kad sve uništavaju i demoliraju“, kaže Ricardo.

Iz žrtava nastaju počinitelji

Institut za ljudska prava Ludwig Boltzmann iz Beča nedavno je ispitao grupu mladih zatvorenika prilikom čega je na svjetlo izašlo da su oniizloženi nasilju najčešće i izolirani i depresivni. Vrlo često žrtve napada i sami postanu počinitelji koji maltretiraju druge zatvorenike i to ne samo jednom već uvijek iznova. „I u mojoj ćeliji je bio jedan mladić, žrtva silovanja. On je već bio dva puta u zatvoru i silovala su ga četvorica drugih zatvorenika“, kaže Ricardo.

Ovaj problem postoji u mnogim austrijskim zatvorima. Voditelj zatvora u Grazu Josef Adam slaže se s mišljenjem austrijske ministrice pravosuđa kako bi bilo nerealno očekivati da u zatvorima odjednom nestane nasilja. No austrijski Sindikat stražara u zatvorima ipak od ministrice Karl zahtijeva više osoblja kao i mogućnost psihološkog savjetovanja za mlade zatvorenike. „Najbolje mjere bile bi one koje osiguravaju red i točno utvrđenu rutinu svakodnevice u zatvorima. Samo tako se nekog može uopće uspješno resocijalizirati“, kaže predsjednik ovog sindikata Albin Simma.

S njime se slaže i Heinz Patzeld iz organizacije Amnesty International. „Rješenje je u većem broju osoblja i većem broju psihologa. Ovakva situacija kakva je sada je skandalozna. Jedna bogata zemlja kakva je Austrija ne može se na ovako skandalozan način odnositi niti prema žrtvama a niti prema počiniteljima“, kaže on i podsjeća da je Austrija zemlja potpisnica Konvencije za zaštitu ljudskih prava Ujedinjenih naroda što ju obvezuje da posebno mlade štiti od nasilja.

Autorice: Kerry Skyring / Željka Telišman

Odgovorna urednica: Marina Martinović