1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Separatisti sa moskovskim adresama

Lideri separatista u istočnoj Ukrajini odreda su poslati iz Moskve. Neki izvori tvrde da mreža ruskih obavještajaca u Ukrajini broji i nekoliko hiljada ljudi. Većina obučenih boraca takođe dolazi iz Rusije ili Čečenije.

Ne, Aleksander Borodaj nije pobjegao. "Premijer" samoproglašene "Narodne republike Donjeck" je poslovno u Moskvi i uskoro se vraća, saopštio je početkom sedmice predstavnik proruskih separatista na istoku Ukrajine. Tog bradatog čovjeka Borodaja od sredine jula poznaje skoro čitav svijet. Jer, nakon rušenja malezijskog putničkog aviona na istoku Ukrajine upravo je on pregovarao o pristupu mjestu nesreće i otpremanju posmrtnih ostataka poginulih.

Ekipa iz Moskve

Borodaj (42) zaista ima moskovsku adresu. Prije nego što je postao "predsjednik vlade" samoproglašene "Narodne republike Donjeck" u Moskvi je radio kao politički savjetnik. Smatra se osobom od povjerenja jednog drugog Rusa koji se naziva Strelkov, ali se u stvari zove Igor Girkin (43) i trenutno je "ministar odbrane" samoproglašene "Narodne republike Donjeck". I on je prijavljen u Moskvi, a u intervjuima tvrdi da je nekada radio za rusku Federalnu tajnu službu FSB.

Alexander Borodai

Aleksander Borodai

Možda je Borodaj otputovao u Moskvu da ondje ne bi bio prisluškivan. Ukrajinska tajna služba SBU nedavno je objavila snimak navodnog telefonskog razgovora između Borodaja i moskovskog političkog stručnjaka Alekseja Česnakova o položaju separatista. Na tom snimku Borodaj navodno kaže: „Izgledi su loši.“ Česnakov, koji je prije radio za Kremlj, opovrgnuo je autentičnost snimka, ali Borodaj se do sada o tome nije izjasnio.

Borodaj i Girkin nisu jedini Rusi koji se nalaze na čelu separatista u istočnoj Ukrajini. Početkom jula za novog "premijera" samoproglašene "Narodne republike Lugansk" imenovan je Marat Baširov (50). Taj bivši menadžer i lobista iz Moskve smatra se stručnjakom za „stratešku komunikaciju s državnim organima“.

Obje samoproglašene republike formalno se nalaze pod vođstvom Ukrajinaca: u Lugansku je na čelu Valeri Bolotov, a u Donjecku Pavel Gubarev. No obojica se sve rjeđe pojavljuju u javnosti. Jedan od prvih vođa separatista u Donjecku, "predsjednik parlamenta" Denis Pušilin, u međuvremenu je otišao u Rusiju.

Rusi i među borcima

O borcima nema puno informacija. Oleksij Melnik iz kijevskog istraživačkog centra Rasumkov kaže da je na istoku Ukrajine aktivno više grupa. „Najvažnije je to da su ključni ljudi, oni koji su uzrokovali čitav haos, očito pripadnici ruskih tajnih službi“, kaže ovaj stručnjak za DW.

U zapovjedništvu za antiterorističke operacije ukrajinske vojske polazi se od toga da se u Ukrajini u ulozi sabotera nalazi i do 2.000 ruskih špijuna. Tvrdi se da oni zauzimaju vodeće položaje i vrbuju borce među lokalnim stanovnicima. Navodno im se pridružilo oko 5.000 osoba. „Njihov cilj je osnivanje sopstvene države ili pripajanje istoka Ukrajine Rusiji“, kaže za DW Oleksij Dmitraškovski, predstavnik zapovjedništva za antiterorističke operacije.

MH17 Flugzeugabsturz Absturzstelle Ukraine 18.7.2014

Mjesto pada malezijskog aviona

Tri paravojske

Najbolje obučenom proruskom paravojskom smatra se bataljon Istok. Vodi ga Aleksander Hodakovski, bivši šef ukrajinskih specijalnih jedinica u Donjecku. Pod njegovim zapovjedništvom se nalazi oko 1.000 boraca. On je u raznim intervjuima izjavljivao da se među borcima nalaze i dobrovoljci iz Čečenije. Hodakovski je jedini vođa separatista koji je preuzeo odgovornost za rušenje putničkog aviona na istoku Ukrajine. On je u razgovoru za novinsku agenciju Rojters izjavio da separatisti posjeduju sistem za protivvazdušnu obranu BUK. Kasnije je opovrgnuo svoje izjave.

Najveća naoružana grupa separatista je vjerovatno ona okupljena oko Igora Girkina (Strelkov). Nakon što je ukrajinska vojska povratila Slovjansk, Girkin je početkom jula glavno zapovjedništvo premjestio u milionsku metropolu Donjeck. Podaci o broju njegovih boraca su različiti – od 1.000 do 4.000. Jedan promatrač sa lica mjesta, koji iz bezbjednosnih razloga želi da ostane anoniman, za DW kaže da se uglavnom radi o iskusnim plaćenicima iz Rusije, s Krima i iz moldavske Transnjistrije. Oni navodno raspolažu naoružanjem koje potiče iz Rusije.

Tu je i "Ruska pravoslavna vojska", koja se povezuje sa samozvanim guvernerom Gubarevim. Ruski novinari pišu da ona broji 4.000 pripadnika. Izvor DW tvrdi, međutim, da ta vojska ima tek 500 boraca. Sam Gubarev na društvenim mrežama "Rusku pravoslavnu vojsku" opisuje kao odlično organizovanu jedinicu čiji borci ratuju iz uverenja. U stvari se radi o domaćem stanovništvu iz siromašnih rudarskih naselja, tvrdi izvor DW i dodaje: „Oni nisu prošli vojnu obuku. Većinom se bore protiv pljačkaša, ali sami se ne ustručavaju od sitnih krađa. Nemaju teško naoružanje.“