Separatisti otežavaju održavanje izbora u Ukrajini

Italijanski fotoreporter Andrea Ronkeli i njegov prevodilac Andrej Mironov poginuli su danas u minobacačkoj vatri kod Slavjanska na istoku Ukrajine, saopštilo je italijansko ministarstvo spoljnih poslova. Prema pisanju ruskih medija, u Ukrajini je tom prilikom takođe poginuo i jedan ruski građanin, dok je jedan francuski novinar ranjen i nalazi se u bolnici. Agencija Asošiejted pres javila je da, osim pomenute razmjene vatre, danas nije bilo borbi separatista i vojske.

Blokirano glasanje na istoku

Oko 35 miliona građana bira između 19 kandidata za predsjednika. Prvi rezultati očekuju se oko 23 sata. Dok su u Kijevu i na zapadu zemlje pred biračkim mjestima zabilježeni redovi, na istoku drugačija slika: prema agencijskim izvještajima, proruski pobunjenici blokiraju glasanje otimanjem glasačkih kutija i patroliranjem po izbornim mjestima. Regionalne vlasti u Donjecku saopštile su da je samo 426 od 2.430 izbornih mjesta otvoreno u tom regionu, a u samom gradu Donjecku nijedno. U susjednom Lugansku tek svaki šesti od 1,8 miliona birača može da glasa. Ta dva regiona su ovog mjeseca poslije referenduma proglasila nezavisnost od Ukrajine.

Barbara Vajler, koja je u grupi od 1.200 međunarodnih posmatrača, kaže da je njoj i kolegama strogo zabranjeno da odu na istok zemlje. „Na istoku Ukrajine su samo dugoročni posmatrači OEBS-a, koji su već dva mjeseca u zemlji.“, kaže ona za DW. „Građani iz Donjecke i Luganske oblasti bi teoretski trebalo da imaju mogućnost da glasaju van svojih izbornih jedinica, ukoliko im prijeti opasnost. Ali tek ćemo kasno večeras saznati šta je od toga ispalo. Ne vjerujem da će se ljudi usuditi da u velikom broju glasaju zbog prijetnji separatista i terorista. Ukrajinski ustav, međutim, predviđa da se rezultati izbora priznaju – bez obzira koliko je ljudi glasalo“, dodaje Vajler, koja je dvije decenije poslanica njemačkih socijaldemokrata u Evropskom parlamentu.

Na dan glasanja ruski premijer Dmitrij Medvedev posjetio je nedavno pripojeno poluostrvo Krim, što u Kijevu ocjenjuju kao „namjernu provokaciju“. Dodaje se da je to u suprotnosti sa željom ruskog predsjednika Vladimira Putina da se izbori održe u miru. U telefonskom razgovoru sa Angelom Merkel i Fransoa Olandom, Putin se složio da je najvažnije da izbori prođu u miru i da se susjedna država stabilizuje. Međutim, Kremlj je preko šefa diplomatije Sergeja Lavrova prilično diplomatski poručio da će uvijek „poštovati volju naroda“, ali da će se o izborima izjasniti kada se bude znalo kolika je izlaznost, kao i šta kažu posmatrači OEBS-a.

Čokoladni carfavorit

Ankete pokazuju da je čokoladni car Petro Porošenko (48) u velikoj prednosti u odnosu na ostalih 18 kandidata. Porošenko, koji je zaradio milijarde proizvodnjom slatkiša, stekao je podršku zbog pragmatizma i sklonosti kompromisu. On zastupa približavanje Ukrajine Evropskoj uniji, ali istovremeno priznaje važnost održavanja dobrih odnosa sa Rusijom. Nakon glasanja je rekao da će pokušati da vodi dijalog sa ljudima na istoku Ukrajine. Međutim, sva je prilika da će Porošenko osvojiti nešto malo manje od 50 odsto glasova pa će morati u drugi krug 15. juna.

Bivša premijerka Julija Timošenko, koja je u izvještajima štampe stilizovana u najveću Porošenkovu rivalku, prema anketama može da računa na svega osam odsto glasova i da sa tom tankom podrškom ipak uđe u drugi krug. „Danas sam glasala za evropsku Ukrajinu, koja može da promijeni živote svih Ukrajinaca“, rekla je Timošenkova na biračkom mjestu. „Uvjerena sam da Ukrajina može da bude snažna, srećna i napredna ako postane članica EU“, rekla je ona, i najavila da bi njen prvi potez kao predsjednice bio zahtjev za ulazak u NATO. „Tako da niko više ne može nasilno da prisvoji našu teritoriju“, dodala je.

Ko god da pobijedi, naći će se pred teškim izazovima. Dio zemlje već sedmicama nije pod kontrolom Kijeva, proruski pobunjenici ne priznaju prelaznu vladu, a po svoj prilici neće priznavati ni novog predsjednika. Posrnula ukrajinska ekonomija ogrezla u korupciji s 3,5 milijardi dolara duga Rusiji za gas, dobila je podsticaj zajmom od 17 milijardi dolara od MMF-a, ali će morati da sprovede bolne ekonomske reforme.

Autori: D. Roščić / N. Rujević (Agencije)