1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Separatistički pokreti u Evropi

Nakon raspada Sovjetskog Saveza u sjevernoj i istočnoj Evropi nastale su brojne nove države. Činilo se da je stara Evropa pošteđena ovakvog razvoja događaja. Međutim, činjenice pokazuju drugačiju sliku stvarnosti.

ETA za svoje ideale koristi sva raspoloživa sredstva. Među njima je i oružje.

ETA za svoje ideale koristi sva raspoloživa sredstva. Među njima je i oružje.

I na prostoru tzv. "stare" Evrope djeluju separatistički pokreti, koji pri tom, sve više jačaju. Političari u Flandriji, Škotskoj ili Kataloniji bore se u svojim regionima sa sve glasnijim zahtjevima za nezavisnost. Pri tom je vrlo uočljivo da se ne radi o najsiromašnijim regionima. Sabine Ridel iz Zavoda za nauku i politiku u Berlinu kaže: „Svako zna da prijateljstvo prestaje onog trenutaka kada se pomene novac. Riječ je o vrlo kritičnom trenutku u kome mahom bogatiji regioni počinju da se bune zbog toga što su prisiljeni da prehranjuju siromašne regione.“

Osim pitanja resursa uvijek su prisutna i pitanja kulturnog identiteta. „Sa španskim pasošem ne mogu ništa“, glasi rečenica koja se u Baskiji vrlo često čuje. Naravno, isto toliko često se Škoti glasno pitaju šta to oni zajedničko imaju sa Englezima.

Mirna borba za nezavisnost

Mali broj separatističkih pokreta za svoje ciljeve se bori oružanim sredstvima; mnogo češće je riječ o mirnoj borbi za nezavisnost. U središtu te borbe su zahtjevi za vlastitim jezikom i kulturom. Pri tom se težište stavlja na djelovanja van granica zemlje. Pogođeni regioni se mahom pozivaju na zakon o pravu na samoodređenje. Riječ je pravnoj odredbi iz Međunarodnog prava za koju nije jasno da li se odnosi na manjine. Sabine Ridel kaže: „To je zaista teško pitanje o kome gotovo da ne postoji ravna rasprava. Riješenja se donose na diplomatskoj ravni uz obilje kompromisa. Pri tom niko javno ne postavlja pitanje posljedica“.