Seljačka buna u Njemačkoj

Njemački seljaci nemaju istaknuto mjesto niti u povijesti niti u sadašnjosti zemlje. Otuda je mnoge iznenadio dobro organiziran i efikasan protest uzgajivača krava muzara proteklih dana, koji je na kraju doveo do ispunjenja svih zahtijeva i povećanja otkupne cijene mlijeka.

"Da, mi smo pozvali seljake da od večeras ponovo počnu s isporukom mlijeka. Mi smo pokazali svoju snagu, pokrenuli smo proces koji se više ne može zaustaviti. Cijene sada rastu. Mi ćemo nastaviti s pritiscima sve dok u potpunosti ne ostvarimo naše ciljeve." Kada se prošlog četvrtka (5.6.) predsjednik Udruženja njemačkih uzgajivača krava muzara, Romuald Schaber, ovim riječima obratio okupljenim seljacima pred Brandenburškim vratima u Berlinu bila je to ne samo objava neočekivano brze pobjede uzgajivača stoke nad mljekarskom industrijom i diskontnim lancima, već i znak nove samosvjesti jednog društvenog sloja koji je dosada u Njemačkoj uglavnom bio na margini društva.

Dosada nevidljivi...

Mada se 49% ukupnog zemljišta u Njemačkoj koristi za poljoprivrednu djelatnost, samo 2 % ukupno zaposlenih u zemlji su seljaci, a poljoprivreda u ukupnom društvenom proizvodu sudjeluje sa manje od 1 %. Njemačka je u prvom redu zemlja teške industrije, mašinogradnje i visoke tehnologije.

Za razliku od svojih francuskih susjeda, koji su vrlo borbeni, koji često štrajkovima i blokadama cesta vrše pritisak na politiku, i vrlo su uspješni u nametanju svojih privrednih i političkih zahtijeva, njemački seljaci su uglavnom mirni, u javnosti nevidljivi, rade svoj posao.

A taj je posao visoko tehnologiziran: velika je koncentracija mašina u pojedinim poljoprivrednim gazdinstvima, gotovo sve se radi automatski: od obrade polja, sortiranja plodova, do mužnje krava ili uzgoja pilića. Oni su zdravstveno i socijalno osigurani, u mnogim slučajevima subvencionirani od države: bilo da se radi o premijama za uzgoj pšenice, bilo da se radi o naknadi za neobrađivanje poljoprivrednih površina.

...seljaci se javljaju za riječ!

Ta socijalna sigurnost i društvena marginalizacija dovele su političke povučenosti - sve donedavno. Štrajk uzgajivača krava muzara iznenadio je mnoge, napominje Friedrich Wilhelm Graefe, poslanik stranke Zelenih u Evropskom parlamentu, i sam poljoprivrednik: "Ne, spor nije okončan, samo su seljaci sada pokazali da ozbiljno misle. Ovo je bio prvi put uopće da su seljaci organizirali bojkot isporuke. Sada se moraju voditi novi pregovori."

Razlog ovog jačanja samosvijesti poljoprivrednika leži u globalizaciji: s jedne strane sve imućniji srednji slojevi u Indiji ili Kini traže sve više sve kvalitetnije hrane, kao primjerica mlijeka iz Evrope. A opći rast cijena hrane na svjetskom tržištu dosada deficitarnu poljoprivredu je ponovo učinio profitabilnom djelatnošću. Seljaci ponovo postaju važni - i toga su sve više svjesni. I u Njemačkoj.