1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Selefije - najveća opasnost za Njemačku

Neuspjeli bombaški napad na glavni kolodvor u Bonnu je tema o kojoj opširno pišu njemački listovi. Iako su dvojica osumnjičenih selefija pušteni na slobodu, policija pretpostavlja da napad ima islamističku pozadinu.

Policija je u međuvremenu na slobodu pustila dvojicu navodnih islamista, koji su privedeni na saslušanje u slučaju neuspjelog bombaškog napada na glavnom kolodvoru u Bonnu od ponedjeljka, 10. prosinca, navodi u svome online izdanju Die Welt. List dodaje da su dvojica, policiji već otprije poznatih islamista, privedeni jer su ih svjedoci, kako se navodi, za vrijeme postavljanja putne torbe s bombom vidjeli u blizini kolodvora.

Plava putna torba s bombom

Sumnjivu putnu torbu je otkrio jedan 14-godišnjak, i potom informirao policiju

"Policija i dalje vodi istrage u svim smjerovima", prenosi Die Welt priopćenje policije, navodeći i da je u međuvremenu objavljena fantomska slika osumnjičenog, koji je, prema izjavama jednog 14-godišnjeg svjedoka u ponedjeljak poslijepodne na peronu 1 ostavio putnu torbu iz koje su virile žice.

Die Welt piše da bombaški alarm u Bonnu "budi sjećanja na dva neuspjela napada 2006. godine. Tada su dvojica muškaraca na glavnom kolodvoru u Kölnu deponirali dvije bombe u koferima u regionalnim vlakovima za Hamm i Koblenz, koje međutim nisu eksplodirale.

Da je eksplodirala bomba, posljedice bi bile kao u Madridu 2004.

Frankfurter Allgemeine Zeitung, pozivajući se na "visoke krugove vlasti", donosi informacije da bi bomba, da je eksplodirala, imala "uništavajuće dejstvo": "Bomba bi se u tom smislu mogla usporediti s eksplozijama napada u Madridu od 11. ožujka 2004.", prenosi FAZ izjave iz "krugova vlasti", podsjećajući da su islamistički teroristi tada u glavnom gradu Španjolske ubili 191 osobu aktivirajući deset bombi u regionalnim vlakovima.

Uništeni vlak u Madridu

Napad je navodno trebao imati posljedice kao pri terorističkom napadu u Španjolskoj 2004.

FAZ dalje piše kako ima saznanja da istražitelji polaze od toga da je namjera bila da se bomba u putnoj torbi ne ostavi na kolodvoru, već da se deponira u jednom od vlakova ili na nekom drugom prometnom mjestu. "Visoki dužnosnik sigurnosnih vlasti je u izjavi za FAZ izrazio duboku zabrinutost zbog slučaja u Bonnu. Način izrade bombe upućuje na zaključak da je više osoba bilo uključeno u nabavku komponenata i samog sastavljanja bombe, kazao je taj dužnosnik", prenosi FAZ.

RP Online navodi da je postavljanje bombe na glavnom kolodvoru u Bonnu izazvalo najveću potjeru od vremena potrage za teroristima RAF-a (Frakcija Crvene armije). RP prenosi i izjavu stručnjaka za unutarnje poslove u vladajućoj CDU/CSU Uniji Güntera Kringsa, koji je kazao da "najakutnija opasnost za Njemačku dolazi od selefija spremnih na nasilje". List dalje prenosi i izjave Arnolda Plickerta, pokrajinskog predsjedatelja sindikata policije, o tome da je Bonn ciljano izabran kao mjesto napada. "Bomba se može ocijeniti kao reakcija na uhićenje jednog selefije, koji je na jednoj demonstraciji u proljeće teško ozlijedio dvojicu policajaca", prenosi RP Plickertovu izjavu, koji je ujedno upozorio od daljnjih napada u Sjevernoj Rajni Vestfaliji.

Ne isključuje se ni desnoekstremistička pozadina

Stuttgarter Nachrichten u svome komentaru međutim navodi: "Ne, nema islamske opasnosti. Postoji jedna velika opasnost. Ali ona ne dolazi od samih muslimana, već od terorističkih skupina, koji se ideološki pridržavaju izrazito fundamentalističkih shvaćanja islama, kao što je to selefizam. Njemačka je ujedno i mjesto za povlačenje, a i cilj napada takvih skupina."

Demonstracije selefija u Bonnu u proljeće, na kojima je jedan selefija napao policajce

Demonstracije selefija u Bonnu u proljeće, na kojima je jedan selefija napao policajce

Süddeutsche Zeitung (SZ) na svojim web stranicama donosi i informaciju da prema službenim navodima Ureda za zaštitu ustavnog poretka oko 3.800 selefija živi u Njemačkoj te da su većinom koncentrirani u Sjevernoj Rajni Vestfaliji (pokrajini, u kojoj se nalaze Köln i Bonn). SZ međutim dodaje i da u slučaju postavljanja bombe na kolodvor u Bonnu, policijski istražitelji ne žele isključiti ni desnoekstremističku pozadinu. "Već jednom, 2004. godine, je policija Sjeverne Rajne Vestfalije prebrzo zaključila da se radi o strancima ekstremistima, a zapravo su članovi Nacionalsocijalističkog podzemlja (NSU) aktivirali bombu u jednoj ulici u Kölnu, u kojoj su uglavnom stanovali stranci. Tada je ozlijeđeno 22 ljudi", podsjeća SZ.

Autorica: Marina Martinović

Odg. urednica: Jasmina Rose