1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Seks, američka sila i švedsko pravosuđe

Džulijen Asanž živi kao azilant u ambasadi Ekvadora u Londonu. Jedan od slučajeva seksualnog maltretiranja za koje ga terete dvije Šveđanke, upravo je zastario. Ostao je još jedan koji će zastarjeti tek za pet godina.

Obično se kaže da u ratu najprije strada istina. Džulijen Asanž i „zviždačka“ platforma Vikiliks doprinijeli su upoznavanju javnosti sa ružnim istinama o američkim ratovima u Iraku i Avganistanu. Od prije pet godina je i sam Asanž u ratu - sa švedskim pravosuđem. Osumnjičen je za seksualno uznemiravanje i silovanje. Sudska drama je počela kada su dvije dame u avgustu 2010. zajedno otišle u jednu policijsku stanicu u Stokholmu. Tražile su informaciju o tome kako da zajedničkog seksualnog partnera primoraju na testiranje na HIV. Policija je tom prilikom pokrenula istražni postupak protiv Asanža koji se tereti za gore pomenute radnje.

Bila je u polusnu...

Otada se vodi borba oko tumačenja optužbi i njihovog sudskog vrednovanja. Pouzdano se zna da su dve žene dobrovoljno imale seks sa Asanžom. One ni u jednom trenutku nisu osjećale da ih on na bilo koji način ugrožava. Optužba za silovanje se temelji na iskazu jedne od njih da je Asanž tokom jedne ljubavne noći prodro u nju dok je bila u polusnu, a da pri tome nije koristio kondom.

Vrijedi podsjetiti i na to da do danas protiv Asanža nije podignuta nikakva optužnica – protiv njega se vodi samo predistražni postupak. Evropski nalog za njegovo hapšenje je izdat samo da bi on mogao da bude ispitan o svemu.

Optužbe su već proglašene za neosnovane

Ne treba zaboraviti ni da je državna tužiteljka u Stokholmu Eva Fine već odbacila optužbe protiv Asanža kao neosnovane. No, nakon toga je Marijane Ni, državna tužiteljka iz Geteborga, ponovo pokrenula slučaj. Ona je i izdala međunarodni nalog za hapšenje Asanža. Pri tome već pet godina insistira na tome da se on sasluša u Švedskoj i odbacuje svaku drugu mogućnost kao što je saslušanje putem video-konferencije ili pismenim putem. Tek ovog proljeća je odjednom izrazila spremnost da sasluša Asanža u Londonu – možda i zato što su njegovi advokati sa svoje strane dogurali slučaj do Vrhovnog suda Švedske.

Wikileaks Gründer Julian Assange Aufenthalt Botschaft Ecuador in London

Velika Britanija je potrošila 17 miliona eura za nadzor ambasade Ekvadora

Da Marijane Ni nije ponudila saslušanje u Londonu, našla bi se u nezgodnoj situaciji. Nikolaus Gazeas, stručnjak za međunarodno pravo Univerziteta u Kelnu, kaže za DW da je švedsko pravosuđe proteklih godina 44 puta saslušavalo optužene ili svjedoke u inostranstvu: „Nema opravdanja za način na koji švedsko pravosuđe i posebno gospođa Ni postupaju kako bi ispitali optužbe za silovanje. Ona ima mogućnost da rasvijetli činjenično stanje, ali je ne koristi i sama prouzrokuje zastoj postupka. Zbog toga ne izgleda da je to fer postupak.“

No, zbog takvog postupanja je Asanž do sada lišen više od 1.700 dana svoje slobode – najpre je bio u samici jednog engleskog zatvora, potom u kućnom pritvoru, da bi na kraju dobio azil u ambasadi Ekvadora u Londonu, gdje se nalazi već tri godine. Otada se na tu ambasadu motri 24 sata dnevno što je britanske poreske obveznike koštalo već 17 miliona evra.

Neprijatne istine o američkoj politici

U činjenice povezane sa ovim slučajem spada i podatak da je Asanž sa Vikiliksom navukao na sebe gnjev moćnih neprijatelja, posebno u SAD. Vikiliks je najprije 5. aprila 2010. objavio snimak pod nazivom „Kolateralno ubistvo“. Na snimku napravljenom u julu 2007. vidi se kako se iz jednog američkog borbenog helikoptera puca na civile – ubijeno je 12 ljudi, među kojima je bilo dvoje novinara. U julu 2007. Vikiliks je objavio „Avganistanski ratni dnevnik“: radi se o 76.000 tajnih dokumenata, pretežno izvještaja sa fronta, koji daju nenašminkanu i prilično mračnu sliku ratne realnosti. Neke od njih su objavili mediji poput Njujork tajmsa, Gardijana ili Špigla. U oktobru 2010. je uslijedilo najveće objavljivanje vojnih dokumenata u u istoriji SAD: „Irački ratni dnevnik“ je obuhvatao oko 400.000 dokumenata. Oni su jasno pokazivali da su američki vojnici znali da iračke snage bezbjednosti zlostavljaju i muče civile, ali su to ignorisali.

Krajem novembra iste godine su uslijedile takozvane diplomatske depeše: interna komunikacija između diplomatskih predstavništava SAD i Ministarstva spoljnih poslova u Vašingtonu. Tu je moglo da se pročita kako američke diplomate vide svijet i vlade drugih zemalja – riječ je o viđenju koje je često s onu strane svake pristojnosti. Tadašnja američka državna sekretarka Hilari Klinton morala je da uloži dosta truda kako bi popravila štetu pričinjenu u odnosima SAD i mnogih zemalja. Četiri dana poslije objavljivanja ovih depeša, izdat je evropski nalog za hapšenje Asanža. Sedmog decembra on je dobrovoljno otišao u policijsku stanicu, tamo je uhapšen i zadržan deset dana u samici. Britanski Independent je prenio da su SAD i Švedska već na dan njegovog hapšenja imali informativne razgovore o njegovom izručenju Vašingtonu zbog istrage protiv Vikiliksa.

Prozess Bradley Manning am 19. August 2013

Proces protiv Čelzi Mening

Neprijatne istine o švedskoj politici

Upravo iz straha od izručenja Vašingtonu, Asanž je i potražio utočište u ambasadi Ekvadora. Tamo je dobio azil. Njegov strah nije neosnovan. Američke vlasti vrlo oštro postupaju prema informantima i „zviždačima“. Bivša američka kaplarka Čelzi Mening je kao informantkinja Vikiliksa osuđena na 35 godina zatvora. U junu 2013, Njujork tajms je opsežno pisao o nastojanjima američkih vlasti da podignu optužnicu protiv Asanža zbog špijunaže i zavjere protiv SAD. Navodno su protiv njega prikupljene već desetine hiljada strana dokaznih materijala.

Pri tome Asanž, za razliku od Meningove ili Edvarda Snoudena, nikada nije radio za SAD. On se poziva na svoje pravo kao novinar i urednik Vikiliksa da obavi informacije kao što su diplomatske depeše. Zbog toga će, sve i ako Švedska povuče svoj nalog za izručenjem Asanža, on verovatno i dalje ostati u ambasadi Ekvadora. Ekspert Nikolaus Gazeas očekuje da će „američke vlasti vjerovatno zahtijevati od britanskih da uhapse Asanža. Moguće je da taj zahtjev već postoji, ali je dogovoreno da se drži u tajnosti.“

Inače, Asanž je u međuvremenu ponudio i mogućnost da ga saslušaju u Švedskoj, ali pod uslovom da mu se garantuje da neće biti izručen SAD. Šveđani su odbili da mu to garantuju.

LINK: http://www.dw.de/dw/article/0,,18655895,00.html