1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Sejdić i Finci „oborili“ entitetske ustave?

Ustavni sud BiH utvrdio je da su pojedine odredbe entitetskih ustava i Izbornog zakona BiH neustavne. Svim građanima treba omogućiti pasivno biračko pravo. Da li će slučaj „Sejdić-Finci“ oboriti entitetske ustave?

Odluka Ustavnog suda BiH o neustavnosti entitetskih ustava nije izazvala naročitu pažnju javnosti ni medija u BiH. Odlučujući po apelaciji, tada člana Predsjedništva BiH Željka Komšića, Ustavni sud je djelimično usvojio Komšićev zahtjev u dijelu koji se odnosi na izbor entitetskih predsjednika i potpredsjednika iz konstitutivnih naroda. Proglasio je da pojedine odredbe nisu u skladu sa Ustavom BiH i Evropskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava jer ne dozvoljavaju kandidovanje svih građana na izborima a ne samo konstitutivnih, kako je sada slučaj.

„Ostali“ diskriminsani

„Podnosilac zahtjeva smatra da ustavne odredbe entiteta čiju ocjenu ustavnosti traži, prema kojima predsjednici i potpredsjednici moraju biti iz reda konstitutivnih naroda, predstavljaju kršenje Ustava BiH i Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda u odnosu na pripadnike tzv. ostalih. Takođe u suprotnosti su sa odlukom Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić i Finci, budući da onemogućavaju da pripadnici ostalih ravnopravno učestvuju u obavljanju ovih javnih funkcija“, navodi se u odluci Ustavnog suda BiH.

Profesor Ustavnog prava Kasim Trnka iznenađen je odlukom suda, koja kako kaže nije uobičajena u sudskoj praksi: „Sud je konstatovao da je došlo do povrede Ustava ali istovremeno nije naredio vlastima da otklone taj nedostatak nego da će to učiniti kada se bude sprovela presuda Sejdić i Finci koja se fokusira samo na Dom naoda državnog parlamenta i na Predsjedništvo BiH“.

I upravo taj potez je iznenadio mnoge s obzirom da se očekivalo da institucija koja je najveći zaštitnik Ustava naloži neku vrstu otklanjanja ove diskriminacije.

Jakob Finci

Jakob Finci

Bez preporuke suda

„Ustavni sud neće ukinuti navedene odredbe ustava entiteta i Izbornog zakona, odnosno neće naložiti Parlamentarnoj skupštini BiH, Narodnoj skupštini i Parlamentu Federacije BiH da izvrše usaglašavanje navedenih odredaba dok u domaćem pravnom sistemu ne budu usvojene ustavne i zakonodavne mjere kojim se okončava postojeća neusklađenost Ustava BiH i Izbornog zakona sa Evropskom konvencijom koju je utvrdio Evropski sud“, saopšteno je iz Ustavnog suda BiH.

Mnogi ovakvu odluku tumače i kao podršku petogodišnjim propalim pregovorima u predmetu Sejdić i Finci. Jedan od apelanata pred Evropskim sudom Jakob Finci kaže da ovo nije prvi put da su odluke Ustavnog suda iznenađujuće za veliki dio javnosti: „Prije nego što je pokrenut slučaj Sejdić i Finci Ustavni sud je rekao da on ne može tu ništa da radi jer je njegov zadatak da brani Dejtonski ustav a ne da ga mijenja. Dervo Sejdić i ja smo tada bili pitani zašto nam ne smeta entitetski ustav pa smo objasnili da entiteti nisu učesnici u međunarodnim odnosima i kao takvi ne mogu biti subjekt tužbe u Strazburu. Međutim, očito je da se neke stvari mijenjaju jer je Kanton Sarajevo omogućio da ostali zauzmu četvrtu ‚stolicu‘ u vlasti. Ali je činjenica da se ništa ne može mijenjati dok se ne promijeni državni ustav“.

Zloupotreba „Ostalih“

Pojednostavljeno: odluka Ustavnog suda trebala bi da omogući kandidovanje za predsjednika i potpredsjednika RS i FBiH svim građanima a ne samo konstitutivnim narodima. Ukrajinac Stevo Havreljuk iz Banjaluke kaže da svaka diskriminatorska odredba smeta a posebno ona koja se odnosi na građane u BiH koji nisu dio konstitutivnih naroda.

„Poražavajuća je zloupotreba drugih naroda u BiH odnosno kategorije ostalih, tako da odluka suda, bez obzira kakva ona bila, ne može da promjeni mentalitet naroda u BiH. Vidite koliko se posljednjih dana zloupotrebljavaju ostali prilikom formiranja vlasti... pa preko noći Srbin postaje ostali ili Hrvat postaje ostali. Tako da politika koristi sve to kako kome odgovora a prava ljudi koja su zaista povrijeđena u drugom su planu“, kaže Havreljuk.

Suština odluke Ustavnog suda, smatra profesor prava iz Banjaluke Mile Dmičić je da se pravi veza sa sprovođenjem odluke u predmetu Sejdić i Finci, kojom je osporena ravnopravnost pripadnika nacionalnih manjina samo u domenu njihovog pasivnog biračkog prava, odnosno da budu kandidovani za člana Predsjedništva BiH i Doma naroda BiH.

„Ostvarivanje odluke Evropskog suda biće tek onda kada i entiteti i predstavnici naroda u BiH u Ustavu BiH omoguće ostvarivanje jednakog prava i na kandidovanje i na izbor predstavnika onih koji su nosioci suvereniteta u BiH. Za sada su ti nosioci tri konstitutivna naroda. Ništa se u BiH neće promijeniti dok se ne omogući izbor svih naroda, ukljčujući i ostale“, kaže Dmičić.

Dervo Sejdić

Dervo Sejdić

Potrebna temeljna promjena Dejtona

Prema Ustavu i Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine, predsjednici, odnosno potpredsjednici moraju biti iz konstitutivnih naroda i time se jasno vrši diskriminacija prema drugim građanima. Iako je ovim nedvosmisleno povrijeđen ustav, stručnjaci kažu da se Ustavni sud BiH u ovom slučaju odlučio za pragmatično rješenje, čekajući da se riješi predmet Sejdić i Finci na državnom nivou što bi se onda primijenilo i na niže nivoe. Međutim, ovakvih problema ima na svim nivoima u BiH, što znači da je potrebna temeljna promjena Dejtonskog mirovnog sporazuma, za šta u ovom trenutku nema konsenzusa u BiH.

Preporuka redakcije